• Mikoriza
  • 06.12.2018. 07:30

Mikoriza obogaćuje osiromašeno zemljište i pozitivno djeluje na biljke i prinose

Mikorizna zajednica biljaka i gljiva je budućnost eko poljoprivrede. Gljive osiguravaju biljkama bolju ishranu, opskrbu vodom tijekom suše, poboljšavaju otpornost na bolesti i štetnike, više zametnutih cvjetova, veći urod i ukusnije plodove.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 518
  • 74
  • 0

Mikoriza je jedno od najboljih rješenja problema osiromašenog zemljišta, pretjerane upotrebe zaštitnih sredstava, istovremeno pozitivno djeluje na uzgajane biljke i prinose. Ovaj termin se odnosi na simbiozu, zajednicu, korijena biljaka i micelija zemljišnih gljiva.

Poljski botaničar Franciszek Kamienski je otkriće mikorize objavio u znanstvenom radu daleke 1880. godine, ali se tek posljednjih desetljeća uviđa koliki je značaj mikorize u poljoprivrednoj proizvodnji i što se dobiva upotrebom mikoriznih gljiva kod uzgoja biljaka. Termin mikoriza doslovno znači "gljiva na korijenu" i predstavlja kombinaciju grčke riječi mykes - gljiva i latinske riječi rhiza – korijenje. Upotreba mikoriznih gljiva je budućnost eko poljoprivrede i povećanja uroda biljaka.

Prednosti mikorize

Mikoriza je simbioza korijena biljke i micelija gljiva. U ovoj zajednici gljive od biljaka dobivaju hranu koje nisu u stanju same stvoriti, a za uzvrat gljive opsrkbljuju biljke mineralnim tvarima, hormonima rasta, vodom. Biljke su stalni izvor hrane za gljive koje će do korijena biljaka dopremati vodu i mineralna hraniva iz udaljenih područja. Gljive izlučuju hormone koji potiču na rast biljne organizme.

Davor Gašpar proizvodi sadnice za plantaže bijelog i crnog tartufa i kaže: Većina Slavonaca ne zna da svakodnevno gaze po tartufima

Također, gljive razlažu zemljišne tvari na hraniva kako bi ih biljka mogla usvojiti i proizvode antibiotike koji poboljšavaju imunitet biljaka. Mikorizne gljive potiskuju patogene gljive i bakterije u zemljištu i na taj način stvaraju zdravu sredinu za razvoj biljaka. Osim toga, biljke koje žive u simbiozi s gljivama su otpornije na nematode i patogene gljivice koje izazivaju biljne bolesti.

Razlikuju se dva tipa mikorize:

  • ektomikoriza – hife gljive obavijaju korijen biljke i prodiru u međustanični prostor gdje se obavlja razmjena tvari. Korijen ima manje korijenskih dlačica, a hife oko korijena formiraju omotač.
  • endomikoriza – hife gljive prodiru u stanice tkiva korijena.  Hife formiraju manju masu oko korijena koji je bolje obrastao korijenskim dlačicama.

Za drveće, grmlje, travu, povrće, cvijeće je karakterističan suživot sa gljivama. Jedine biljke na čijem korijenju se ne razvija mikoriza su kupusnjače: kupus, rotkvice, kelj, brokula. Učinak mikorize na biljke se ogleda u ranijem dozrijevanju plodova, dugotrajnosti plodova na trgovačkim policama, boljem okusu zbog bolje ishrane biljaka, povećava se broj zametnutih cvjetova, broj plodova, povećava se lisna masa.

Mikoriza ima veliki značaj u opskrbi biljaka vodom

Gljive poboljšavaju unos hraniva, vode i drugih tvari neophodnih za biljke. Ishrana biljke je mnogo bolja. Usvajanje hraniva iz zemljišta se povećava oko 80%, jer se hife granaju i stvaraju veliku apsorpcijsku površinu. Bolje je usvajanje minerala, a posebno se to ogleda u usvajanju fosfora, dušika i željeza. Svojim djelovanjem gljivice smanjuju ispiranje hraniva  iz zemljišta, a samim tim se smanjuje potreba za dodatnom ishranom biljaka. Smanjuje se erozija zemljišta i poboljšava stabilnost zemljišta.

Znate li da orhideje najčešće rastu u simbiozi s gljivama?

Mikoriza ima veliki značaj u opskrbi biljaka vodom. Bikjke koje rastu u zajednici s gljivama manje su izložene stresu od nedostatka vode, manje su posljedice suše. Intenzitet procesa u biljci je veći. Zahvaljujući dopremanju vode i hraniva od strane gljiva, u biljci se pojačava proces fotosinteze, a to znači da se povećava kvantiteta i kvaliteta uroda. Biljke s mikoriznim gljivicama na korijenu će lakše podnijeti i povišen sadržaj vode u zemljištu.

Također, mikorizne biljke otklanjaju razna negativna stanja zemljišta koja negativno djeluju na biljke. Svojim djelovanjem mikorizne gljive ublažavaju posljedice povišenog sadržaja soli, teških metala u zemljištu, reguliraju ph reakciju zemljišta.

Uvjeti za uspješan razvoj mikoriznih gljiva

Mikorizne gljive su živi organizmi i baš popt biljaka ili životinja za svoj rast i razvoj traže određene uvjete. Većina zemljišta je pogodna biti im stanište, ali to ne mora dovesti do stvaranja kolonija mikoriznih gljiva i naseljavanja korijena uzgajanih biljaka. Velika količina fosfora i soli u zemljištu će spriječiti razvoj ovih gljiva, a velika količina dušika će smanjiti količinu stvorenih hifa i gustoću micelije.

Za kvalitetan razvoj korijena isprobajte najbolje stimulatore i mikorize u gelu na našem tržištu!

Upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja također usporava rast ili može u potpunosti uništiti koloniju ovih gljiva.

Preparati koji se  koriste za mikorizaciju mogu biti tekući, sadrže živi mikorizni micelij, ili suhi, sadrže spore mikoriznih gljiva. Postupak mikorizacije najbolje je obaviti prilikom sjetve ili sadnje, a mikorizni preparati se mogu kod već posađenih biljaka dodati u zemljište u blizini korijena upotrebom sonde. Na hrapavo sjeme gljive se dobro nanose na površinu, dok je za sjemena s glatkom površinom potrebno primijeniti ljepljive tvari koje će osigurati bolje prianjanje.

Živo je tlo osnova poljoprivredne proizvodnje

Ovisno koji tip mikorize se razvija na korijenu određene biljne vrste odlučit ćemo se za odabir određenog preparata koji sadrži odgovarajuće mikorizne gljive. Kada jednom napravimo mikorizaciju i gljive se razviju na korijenu biljaka one tu ostaju sve dok je biljka živa. Zbog toga je mikorizacija posebno značajna za višegodišnje nasade.


Tagovi

Mikoriza Simbioza Korijen Gljiva Ektomikoriza Endomikoriza Prednosti Hormoni Micelij gljive


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi