Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mini kompostište
  • 11.01.2017. 12:00

Kompostiranje u stambenim prostorima

Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno balkonu.

Foto: smallnotebook.org
  • 5.724
  • 478
  • 0

Biootpad iz kućanstva čini trećinu ukupnog komunalnog otpada koji stvorimo tijekom dana. Većina ovog otpada završi na odlagalištima i ostaje neiskorišteno te negativno utječe na životnu sredinu.

Jedan od najboljih načina za iskorištavanje biootpada je kompostiranje i proizvodnja kvalitetnog prirodnog gnojiva za ishranu biljaka.

Osim toga što kompostiranjem smanjujemo negativne efekte i posljedice na okoliš, proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu. Kompostirati možete bilo gdje, tako i na balkonu u stambenoj zgradi. Kompostište može biti veliko koliko želite te vam eventualni manjak prostora ne bi trebao biti prepreka.

Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno balkonu. Život u zgradi ne bi trebao biti prepreka ukoliko želite napraviti mini kompostanu. Ako na balkonima možemo imati mini vrtove i uzgojiti sebi povrće, može se naći mjesta i za mini kompostište.

Mini kompostište na balkonu

Svoje mini kompostište najlakše i najjednostavnije možete napraviti koristeći plastičnu kantu s poklopcem čija veličina ovisi o tome koliko prostora imate i koliko materijala želite kompostirati. Kanta ne mora imati originalni poklopac, bitno je da kompostište nečim poklopite. Kantu/posudu u kojoj kompostirate, smjestite u dio balkona koji je najviše u hladu i nije izložen suncu.

Kantu izbušite na donjem dijelu i sa svih strana u udaljenosti do 10 cm između rupa, a promjer rupa bi trebao biti oko 5 mm. Ovo se radi da bi se osiguralo prozračivanje, a na dnu omogućava i otjecanje viška vode. Ja sam za kompost koji mi je na balkonu uzela kantu koja je tvornički dizajnirana kao "rupičasta" (kanta namijenjena za odlaganje rublja), a kod koje su ove rupe veće od preporučenih, ali nisam osjetila da je to stvorilo problem u samom procesu kompostiranja.

Jedini problem koji se može dogoditi je da kad miješate sadržaj u kompostištu, da dio izađe kroz te otvore i time napravi malo nereda, ali i to je zanemarivo. Ispod kante možete staviti i neku posudu zbog eventualnog procjeđivanja i rasipanja sadržaja.

Pravila za kompostiranje su gotovo ista kao i u pripremi kompostišta na otvorenom, što se pisalo i u tekstu Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Sadržaj u kanti slažete na sljedeći način:

  • na dno kante stavite red grančica drveta u debljini od 5 do 10 cm. Ovaj sloj omogućava nesmetan prolazak viška vode te omogućuje prozračivanje.
  • na grane stavljate tanji sloj iskidanih komada kartona. Karton ne smije biti obojen te je najbolje iskoriristiti ambalažu u koju se pakiraju jaja ili smeđi ambalažni karton. Karton bi trebao prekriti grane koje ste stavili na dno kante.
  • na karton poredajte sloj sa suhim lišćem u debljini do par centimetara, a zatim prekrijte zemljom. Ne koristite klasičnu zemlju za sobno cvijeće, jer je ona većim dijelom sterilna te ne može pokrenuti proces kompostiranja. Koristite humus, jer je aktivator procesa u komposteru.
  • dalje redate sadržaj, biootpad, na isti način kao u kompostištu na otvorenom, 70% biootpada bogatog ugljikom (lišće, sijeno, slama, piljevina, karton) i 30% biootpada bogatog dušikom (ostaci svježeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog kave, vrećice čaja, rezano cvijeće, svježa trava).
  • na kraju prekrijte sa zemljom i malo zalijte te ostavite da odstoji oko sedam dana, a nakon toga miješajte dva do tri puta tjedno.

Bez neugodnih mirisa

U svoje kompostište na balkonu dodajem biootpad svaki dan i promiješam s ostatkom sadržaja u kompostištu. Kada mi zatreba kompost, izvadim sadržaj i grubo odvojim zreli kompost od nerazgrađenog dijela koji vratim nazad u kompostište.

Možete sadržaj i prosijati i na taj način izdvojiti zreli kompost. Vi to možete raditi kako god vam odgovara. Zreli, odnosno potpun razgrađen kompost također možete izdvojiti iz kompostišta kad vidite da ga ima dosta više od nerazgrađenog sadržaja.

Prvo pitanje koje si većina ljudi postavi i zbog čega možda i odustane od kompostiranja na ovaj način, a da i ne pokuša, jesu neugodni mirisi. Međutim, ne treba brinuti, nema neugodnih mirisa ukoliko sve radite kako treba. Pazite da je kompostište prozračeno, redovno miješajte te pazite na omjer suhog i vlažnog sadržaja u kompostu. Već nakon par tjedana primijetit ćete da proces razgradnje daje rezultate i da se u vašem kompostištu već proizveo dio komposta.

Foto: smallnotebook.org


Tagovi

Kompostiranje Biootpad Balkon Stan Zgrada Kanta Biljke Hrana


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Biologinja po zanimanju, eksperimentira i u poljoprivredi, a svoja iskustva dijeli s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zagorska smokva danas :(
Foto: Facebook/Volim Zagorje
https://tinyurl.com/5kb3udrs