• Kompost
  • 17.12.2016. 10:30

Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Kompostiranje je proces u kojem imamo mogućnost stvoriti hranu za naše biljke na potpuno prirodan način. Kuhinjski otpad čini trećinu od ukupnog dnevnog otpada koji stvorimo, tako da kompostiranje, osim što osigurava prirodnu hranu za vaše biljke, ima i značaj u smanjenju otpada.

  • 3.673
  • 343
  • 0

Poznato nam je da prirodni procesi ne poznaju otpad, sve ima svoje mjesto u kruženju tvari i protoku energije. Još u prvim susretima sa školskim gradivom smo naučili da u jesen kada opadne lišće s grana, ono se razgrađuje u čemu pomažu razni insekti, gliste, mikroorganizmi i tako dalje i da se u tom procesu pretvori u humus, odnosno plodno zemljište.

Kompostiranje je proces u kojem imamo mogućnost stvoriTI hranu za naše biljke na potpuno prirodan način. Kuhinjski otpad čini trećinu od ukupnog dnevnog otpada koji stvorimo, tako da kompostiranje, osim što osigurava prirodnu hranu za vaše biljke, ima značaj i u smanjenju otpada.

Kompost nikad ne smije biti prevlažan, kao ni previše suh.

Prije tri godine napravila sam svoje kompostište. Bila je već jesen, 10. mjesec 2013. godine kada sam naslagala prve slojeve spremne za proces kompostiranja. Zima koja je dolazila bila je jako topla, gotovo da je nije ni bilo, tako da je već nakon šest mjeseci kompost bio spreman. Razgradnja može trajati i do 12 mjeseci, ali sve ovisi o specifičnim uvjetima, jer što je toplije, mikroorganizmi su aktivniji, dok se u razdoblju hladnijih dana metabolizam u mini ekosustavu usporava.

Osnove i pravila kompostiranja!

Osnovna pravila kod pripreme komposta

Ukoliko se odlučite praviti kompost, prije nego krenete s izradom kompostišta, odaberite najbolju lokaciju. Pokušajte naći neko mjesto koje je najbolje zaštićeno od vjetra i sunca. Moje kompostište je uz rub šume što mu omogućava odličnu zaštitu. Na mjestu na kojem planirate pripremati kompost, potrebno je skinuti sloj zemljišta otprilike do 10 cm tako da napravite i mali nagib čime se osigurava oticanje viška vode.

Moje kompostište je ograđeno paletama, s tim da je jedna strana slobodna, odnosno paleta nije pričvršćena, nego je sklonim kako bih mogla pristupiti kompostnoj hrpi kad god je potrebno. Kompostište bi trebalo biti i pokriveno da bi se zaštitilo od sunca i padalina, a prekriti ga možete s bilo kojim slabo propusnim materijalom, mnogi koriste stari tepih. Ja sam ga prekrila daskama, tako da ima i protok zraka, dovoljno sjene i količina padalina je kontrolirana.

Prozračivanje i održavanje vlage su dvije osnovne stvari na koje najviše trebate obratiti pažnju prilikom pripreme komposta. Prozračivanje se vrši tako da se kompostna hrpa povremeno prevrće. Kompost nikad ne smije biti prevlažan, kao ni previše suh, a vlažnost ćete regulirati ili dodavanjem suhe tvari (lišće, slama, sijeno, nebojen i neljepljen karton - ja koristim kartonska pakiranja za jaja) ili zalijevanjem ukoliko je previše suh, osobito u razdoblju toplijih dana. Vlažnost provjeravate tako što ćete sadržaj komposta uzeti u ruku i stisnuti i ako se prilikom toga cijedi voda, potrebno je dodati suhu tvar, a ukoliko se rasipa, dodajte vode. Optimalna vlažnost je kad sadržaj komposta ostane u obliku stiska šake.

Kompost iz roga, pripravci iz kravlje lubanje?

Veličina za prostor za kompostište koje se preporučuje je oko 1,5 m širine, a dužina može biti proizvoljna, kao i visina, samo što je potrebno ostavljati potreban prostor za prozračivanje na svakih 1,5 metar visine. Moja kompostana je oko 1x1 metar.

Što staviti u kompost, a što ne?

Ovo je i mnogim iskusnim vrtlarima često dilema, ali zapravo kad krenete pripremati kompost, shvatit ćete da to i nije tako komplicirano. U kompost možete stavljati sljedeće:

  • Ostatke hrane (svi ostaci od svježeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kave, vrećice od čaja i ostaci od čaja). Meso i kosti ne idu u kompost, a ne preporučuju se ni ostaci od pripremljenih jela, jer svojim mirisom mogu privući nepoželjne posjetitelje, iako nećete pogriješiti i ako stavite neko i skuhano jelo od povrća ili voća, s tim da toga ne smije biti mnogo.
  • Otpad iz vrta i dvorišta: trava, sijeno, slama, lišće, granje, kora drveta, piljevina, uvenulo cvijeće, ostaci zemlje iz saksijskog cvijeća. U kompost ne stavljati osjemenjene biljke.
  • Ostali otpad: piljevina, kartonske kutije od jaja, kao i ostala kartonska/papirnata ambalaža koja nije bojena ili izbjeljivana, kao ni ljepljena; životinjski izmet (osim izmeta mačke ili psa koji se ne stavlja u kompost), životinjska dlaka, kosa.

U kompost ne ide sljedeće: pelene, prašina i vrećice usisavača, zaražene biljke, lijekovi, boje i lakovi, plastika, kao ni sav ostali otpad koji nije biorazgradiv.

Kako napraviti kompost?

Prilikom stavljanja pojedinih biljnih ostataka u kompost, također trebate biti oprezni. Primjerice, citrusi mogu zakiseliti sredinu i na taj način usporiti rad bakterija, te oprezno s njihovim odlaganjem. Isto je i s borovim iglicama. Lišće oraha sadrži supstancu koja je prirodni herbicid, te ne ide u kompost, ali ovo lišće možete posebno kompostirati i kasnije koristiti za suzbijanje biljaka koje su vam nepoželjne u vrtu.

Sav sadržaj prije stavljanja u kompost poželjno je prvo usitniti kako bi proces razgradnje prije počeo, do neke veličine od 5 cm.

Pazite na omjer ugljika i dušika

Kad sam počela kompostirati, a to je bilo prije nepune dvije godine, bila sam jako pažljiva. Prvi sloj u kompostani neka vam bude od granja da bi se osiguralo prozračivanje. Kod mene je na dnu paleta i preko nje grane drveta. Kad to pripremite, u kompostnu hrpu stavljate izmiješan organski otpad. Ovdje je bitno paziti na omjer ugljika (izvor energije za mikroorganizme) i dušika (izvor hrane za mikroorganizme), te se preporučuje da u kompostu zadržite omjer od 2/3 biootpada bogatog ugljikom (suho lišće, granje, sijeno, slama,.. ) i 1/3 biootpada bogatog dušikom (ostaci iz kuhinjskog otpada, svježe pokošena trava, svi svježi biljni ostaci).

Proces truljenja možete osjetiti po mirisu, jer kompost nikad ne bi smio imati neugodan miris.

Kada posložite biljni sadržaj, prekrijte ga slojem zemljišta i zalijte. Kod mene je u kompostu uvijek više biotpada iz svježih biljnih ostataka, nego suhih ostataka, iako bi trebalo biti obrnuto, ali redovno provjeravam kompostnu hrpu i ukoliko primjetim da dolazi do truljenja, umjesto da se otpad razgrađuje, dodam suhog lišča, slame ili kartona od jaja. Proces truljenja možete osjetiti po mirisu, jer kompost nikad ne bi smio imati neugodan miris.

Kako izraditi kvalitetan kompost?

Obično ćete naći preporuke da kompostište napunite sadržajem koji mislite da kompostirate narednih nekoliko mjeseci da biste dobili željeni humus i da ga ostavite i ne dopunjavate novim sadržajem, ali ja to radim drugačije. S obzirom da svježeg sadržaja za kompostiranje uvijek imam i da mi ga je žao baciti u kantu za otpatke, jednom do dva puta tjedno, ovisno o tome koliko često odlazim u vrt, u kompostnu hrpu odlažem i taj otpad. Međutim, u trenutku kad vam zatreba kompost, a u hrpi još ima dosta nerazgrađenog biootpada, samo odvojite na stranu nerazgrađen sadržaj i uzmite iz hrpe razgrađen kompost. Kompost je gotov kad sadržaj postane ujednačen i izgledom podsjeća na zemlju i ima miris kao zemlja iz šume.

U tom sadržaju i dalje možete naći nerazgrađene grančice i ljuske od jaja kojima treba malo više vremena za razgradnju nego što je slučaj s ostalim biootpadom, tako da kompost možete prosijati. Ja sam svoj kompost prosijavala samo prvu godinu, ali sad to više ne radim, nego samo rukom grubo uklonim nerazgrađen biootpad i vratim u kompostnu hrpu, a razgrađen kompost koristim dalje u vrtu.

Kompostirati možete na više načina, pa čak možete kompost praviti i na svom balkonu u stambenoj zgradi, ali o tome i svom iskustvu u nekom drugom tekstu.


Tagovi

Kompost Kompostiranje Biljke Eko Otpad


Autorica

Tatjana Suhajček

Tatjana Suhajček

Biologinja po zanimanju, eksperimentira i u poljoprivredi, a svoja iskustva dijeli s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi