Kojih 10 zemalja EU prednjači u eko proizvodnji? Jedna koristi 27% poljoprivrednog zemljišta

Ukupne površine pod ekološkim uzgojem u Europskoj uniji nastavljaju se povećavati. Prema posljednjim podacima Eurostata, one su 2022. godine obuhvaćale 16,9 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno 10,5 posto. 

Bitnu stavku predstavlja stočarstvo jer je sve veći broj i udio stoke koja se uzgaja na ekološki način. Tako je u EU 2022. na taj način držano 5,4 milijuna goveda (7,2 % od ukupnog broja), 1,0 milijun krava (4,9 %) i 6,1 milijun ovaca (10,4 %).

Rast u gotovo svim zemljama EU

Između 2012. i 2022. ukupna eko površina povećala se u gotovo svakoj EU članici. 

U Hrvatskoj se ona u tom razdoblju učetverostručila, što je najveća stopa povećanja u EU. Veliki je rast zabilježen u Portugalu (+278 %), Bugarskoj (+182 %), Francuskoj (+179 %), Mađarskoj (+145 %), Rumunjskoj (+123 %) i Italiji (+101 %).

Kada je riječ o količini zemljišta u eko proizvodnji, najviše ga ima Francuska, 2,9 mil. ha (17,0 % ukupne EU površine). Francuska, zajedno sa Španjolskom (2,7 mil. ha), Italijom (2,3 mil. ha) i Njemačkom (1,6 mil. ha) čine većinu (56 %) ukupnih eko površina EU-a 2022.

Jedan od glavnih ciljeva strategije Europske komisije od farme do stola je da do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU bude pod eko proizvodnjom. 

U kojih 10 zemalja je najzastupljenija? 

Deset zemalja Europske unije s najvećom zastupljenošću eko proizvodnje prema udjelu poljoprivrednog zemljišta pod ekološkim uzgojem su:

Prvih deset eko EU zemalja: 

1. Austrija - 27%  
2. Estonija - 23% 
3. Švedska - 20% 
4. Portugal - 19% 
5. Italija - 18% 
6. Grčka - 17%
7. Češka - 16%
8. Latvija -16%
9. Finska - 15%
10. Slovačka - 14%

Iznad 10 posto imaju i Danska (oko 12%), Slovenija i Španjolska ( svaka oko 11%) te Francuska (oko 10%). 

Nasuprot tome, udio eko površine ostao je ispod 5 % u pet zemalja EU-a u 2022., s najnižim udjelima u Irskoj (2 %), Bugarskoj (2 %) i Malti (ispod 1 %).