• Eko gnojiva
  • 20.06.2019. 07:30

Kako napraviti prirodna gnojiva

Za povrćare je gavez korisna biljka. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno gnojivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi mogu se stavljati između slojeva komposta.

Foto: Depositphotos/potatushkina.gmail.com
  • 3.529
  • 333
  • 0

Zemljište se vremenom iscrpljuje i neophodno mu je dodavati elemente potrebne za rast i razvoj biljaka jer će one bez prihranjivanja postepeno propadati.

Zaštitu možete potražite u prirodi i biljkama koje su lako dostupne ili ih već uzgajate u vrtu. 

Gavez - vrlo cijenjen kod povrćara

Gavez je višogodišnja biljka koja raste u svijetlim šumama, na vlažnim livadama i uz obale potoka i rijeka. Mladi listovi mogu se koristiti za jelo dok su nježni i ukusni. Korijen je krupan, busenast, tamnosmeđ i izuzetno je ukusan. 

Za povrćare i vrtlare, ovo je korisna biljka. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno gnojivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi gaveza mogu se stavljati između slojeva komposta. Preporučuje se da se jednom tjedno primjenjuje u usjevima.

Gavez - gnojnica odlična za prihranjivanje

Najlakše je pripremiti preparat tako što ćete u deset litara vode potopiti kilogram svježeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada se smjesa prestane pjeniti, javlja se smeđa boja i jak miris koji podsjeća na stajnjak (zato što sadrži i bjelančevine). Upotrebljava se samo razblaženo vodom, odnosno po prestanku vrenja, litra ovog gnojiva se razrijedi s 10 litara vode. 

Koristi se tijekom ljeta za prihranu povrća. Može se napraviti kombinacija gnojiva od koprive i gaveza koji se pomiješaju u odnosu 1:1 i razrijede s desetostrukom količinom vode.

Pepeo kao odlično prirodno gnojivo

Mnogi su voćari u dilemi - utječe li pepeo drveta na prinos koštičavog voća. Stručnjaci tvrde da ima određeni utjecaj na kvalitetu voća, na bolju obojenost plodova i na njihovu slatkoću.

Pepeo je proizvod sagorijevanja organske tvari. Prema tome, on je prirodno gnojivo nastalo kao nusproizvod sagorijevanja. U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalija. Kalcij košticama pomaže da pravilno rastu i formiraju se, a kalij da se lakše obavlja prijenos organskih tvari prema plodovima i drugim organima.

Pepeo - izvor plodnosti tla, ali i zaštite!

Ima veliki značaj za smanjenje kiselosti zemljišta, kao i za popravljanje njegovih fizikalnih osobina, kao što su struktura agregatnih čestica, čime se postiže rastresitost zemljišta. On povećava propustljivost vode pa se tako izbjegava prevlaživanje, a povećava i količina zraka u zemljištu, poboljšava poroznost i provjetrenost, savjetuju FAO stručnjaci.

Svježa zelena masa kao gnojivo

Zaoravanje svježe nadzemne mase biljaka, koje se posebno uzgajaju za ovu namjenu s ciljem da se zemljište obogati organskim tvarima predstavlja zeleno gnojivo. Na ovaj način poboljšavaju se fizikalne, biološke i kemijske osobine tla. Zaoravanjem samoniklih biljaka neće se dobiti zeleno gnojivo.

Razne vrste djetelina i lupina, grašak, grahorica i neleguminoza kao što su: uljana repica, raž, zob, ječam, facelija, engleski i francuski ljulj, najbolji su izbor biljaka za ovaj tip gnojiva. Ovi usjevi mogu u relativno kratkom vremenskom roku dati puno organske mase.

Sve prednosti zelene gnojidbe!

Primjer dobre prakse: Kada je glavni usjev pšenica u fazi kada dostigne visinu od 10 cm, odnosno kada se još nije zatvorio sklop, usijava se bijela djetelina koja nikne, a zatim joj neko vrijeme miruje vegetacija. Kada se pšenica skine, počinje nagli rast djeteline koja se u jesen zaorava kao zeleno gnojivo.

Kako prirodnim putem zaštititi biljke?

Soda bikarbona koristi se protiv gljivičnih i virusnih bolesti. Preparat se priprema tako što se na pet litara vode dodaju tri do četiri žličice sode bikarbone, 15 kapi biljnog ulja i tri kapi deterdženta za suđe. 

Bakreni spojevi (bakar oksihlorid i bakar hidroksid) predstavljaju jedinu direktnu mjeru za suzbijanje većeg broja štetočina u biljnoj proizvodnji (povrćarstvu, ratarstvu, voćarstvu). Ograničavajući faktori za primjenu bakrenih spojeva su što se u voćarstvu mogu koristiti tijekom mirovanja vegetacije i što mogu biti fitotoksični za neke vrste.

S obzirom na to da bakar spada u teške metale, u budućnosti treba očekivati njegovu smanjenu primjenu ili čak zabranu daljnjeg korištenja. Osim bakarnih spojeva koja služe za suzbijanje uzročnika plamenjače, dozvoljena je i primjena elementarnog sumpora kao efikasnog fungicida za suzbijanje pepelnice.

Primjena sumpora vezana je za visinu dnevne temperature, tako da ga ne treba primjenjivati ako ona prelazi 22-23 stupnjeva jer može biti fitotoksičan za usjev. 


Izvori

FAO


Tagovi

Primjena gaveza Upotreba pepela Zeleno gnojivo Soda bikarbona Primjena sumpora


Autorica

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi