• Eko gnojiva
  • 20.06.2019. 07:30

Kako napraviti prirodna gnojiva

Za povrćare je gavez korisna biljka. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno gnojivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi mogu se stavljati između slojeva komposta.

Foto: Depositphotos/potatushkina.gmail.com
  • 6.282
  • 415
  • 0

Zemljište se vremenom iscrpljuje i neophodno mu je dodavati elemente potrebne za rast i razvoj biljaka jer će one bez prihranjivanja postepeno propadati.

Zaštitu možete potražite u prirodi i biljkama koje su lako dostupne ili ih već uzgajate u vrtu. 

Gavez - vrlo cijenjen kod povrćara

Gavez je višogodišnja biljka koja raste u svijetlim šumama, na vlažnim livadama i uz obale potoka i rijeka. Mladi listovi mogu se koristiti za jelo dok su nježni i ukusni. Korijen je krupan, busenast, tamnosmeđ i izuzetno je ukusan. 

Za povrćare i vrtlare, ovo je korisna biljka. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno gnojivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi gaveza mogu se stavljati između slojeva komposta. Preporučuje se da se jednom tjedno primjenjuje u usjevima.

Gavez - gnojnica odlična za prihranjivanje

Najlakše je pripremiti preparat tako što ćete u deset litara vode potopiti kilogram svježeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada se smjesa prestane pjeniti, javlja se smeđa boja i jak miris koji podsjeća na stajnjak (zato što sadrži i bjelančevine). Upotrebljava se samo razblaženo vodom, odnosno po prestanku vrenja, litra ovog gnojiva se razrijedi s 10 litara vode. 

Koristi se tijekom ljeta za prihranu povrća. Može se napraviti kombinacija gnojiva od koprive i gaveza koji se pomiješaju u odnosu 1:1 i razrijede s desetostrukom količinom vode.

Pepeo kao odlično prirodno gnojivo

Mnogi su voćari u dilemi - utječe li pepeo drveta na prinos koštičavog voća. Stručnjaci tvrde da ima određeni utjecaj na kvalitetu voća, na bolju obojenost plodova i na njihovu slatkoću.

Pepeo je proizvod sagorijevanja organske tvari. Prema tome, on je prirodno gnojivo nastalo kao nusproizvod sagorijevanja. U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalija. Kalcij košticama pomaže da pravilno rastu i formiraju se, a kalij da se lakše obavlja prijenos organskih tvari prema plodovima i drugim organima.

Pepeo - izvor plodnosti tla, ali i zaštite!

Ima veliki značaj za smanjenje kiselosti zemljišta, kao i za popravljanje njegovih fizikalnih osobina, kao što su struktura agregatnih čestica, čime se postiže rastresitost zemljišta. On povećava propustljivost vode pa se tako izbjegava prevlaživanje, a povećava i količina zraka u zemljištu, poboljšava poroznost i provjetrenost, savjetuju FAO stručnjaci.

Svježa zelena masa kao gnojivo

Zaoravanje svježe nadzemne mase biljaka, koje se posebno uzgajaju za ovu namjenu s ciljem da se zemljište obogati organskim tvarima predstavlja zeleno gnojivo. Na ovaj način poboljšavaju se fizikalne, biološke i kemijske osobine tla. Zaoravanjem samoniklih biljaka neće se dobiti zeleno gnojivo.

Razne vrste djetelina i lupina, grašak, grahorica i neleguminoza kao što su: uljana repica, raž, zob, ječam, facelija, engleski i francuski ljulj, najbolji su izbor biljaka za ovaj tip gnojiva. Ovi usjevi mogu u relativno kratkom vremenskom roku dati puno organske mase.

Sve prednosti zelene gnojidbe!

Primjer dobre prakse: Kada je glavni usjev pšenica u fazi kada dostigne visinu od 10 cm, odnosno kada se još nije zatvorio sklop, usijava se bijela djetelina koja nikne, a zatim joj neko vrijeme miruje vegetacija. Kada se pšenica skine, počinje nagli rast djeteline koja se u jesen zaorava kao zeleno gnojivo.

Kako prirodnim putem zaštititi biljke?

Soda bikarbona koristi se protiv gljivičnih i virusnih bolesti. Preparat se priprema tako što se na pet litara vode dodaju tri do četiri žličice sode bikarbone, 15 kapi biljnog ulja i tri kapi deterdženta za suđe. 

Bakreni spojevi (bakar oksihlorid i bakar hidroksid) predstavljaju jedinu direktnu mjeru za suzbijanje većeg broja štetočina u biljnoj proizvodnji (povrćarstvu, ratarstvu, voćarstvu). Ograničavajući faktori za primjenu bakrenih spojeva su što se u voćarstvu mogu koristiti tijekom mirovanja vegetacije i što mogu biti fitotoksični za neke vrste.

S obzirom na to da bakar spada u teške metale, u budućnosti treba očekivati njegovu smanjenu primjenu ili čak zabranu daljnjeg korištenja. Osim bakarnih spojeva koja služe za suzbijanje uzročnika plamenjače, dozvoljena je i primjena elementarnog sumpora kao efikasnog fungicida za suzbijanje pepelnice.

Primjena sumpora vezana je za visinu dnevne temperature, tako da ga ne treba primjenjivati ako ona prelazi 22-23 stupnjeva jer može biti fitotoksičan za usjev. 


Izvori

FAO


Tagovi

Primjena gaveza Upotreba pepela Zeleno gnojivo Soda bikarbona Primjena sumpora


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gigantska mrkva i peršin iz moje prve bašče :)