Kompostiranje je prirodni proces razgradnje organske tvari pri čemu nastaje ekološko gnojivo. Važnu ulogu pri ovom procsu imaju aerobni mikoorganizmi koji biološki razlažu organski otpad pri čemu na kraju procesa nastaje humus.
Vrijeme je kada čistimo vrtove od uvelog bilja, istrulih plodova, lišća i granja te zemlju pripremamo za mirovanje. Ovo je odlično vrijeme da započnete s pripremom komposta kojega ćete moći koristiti u proljeće.
Kompost predstavlja organsku tvar koja je nastala razgradnjom aerobnim putem. Koristi se kao gnojivo i kao poboljšavač zemljišta. Kompost još nazivamo i "smeđe gnojivo". Prilikom kompostiranja, proces humifikacije ide do kraja tako da se organska tvar pretvara u trajni humus. Kompost služi za rast biljaka i predstavlja apsorpcijsku tvar koja zadržava vlagu i rastvorene minerale.
Kompostirati se mogu biljni ostaci kao što su: trava, grane, ostaci voća i povrća, lišće, ostaci prehrambene industrije, kora drveta iglice četinara, piljevina, slama, sijeno, talog kave, pamuk itd. i neki ostaci životinjskog porijekla kao što su: krv, ostaci mesa, samljevene kosti, ljuska jajeta, vuna i dr.
Podsjećamo, kompostirati možete i u stambenim prostorima.
U kompostirani materijal se nikako ne dodaju inertne tvari kao što su kamen, plastika, metal, zatim guma, osjemenjeni korovi, bolesne biljke i tretirane pesticidima, ostaci kuhane hrane, masti, ulja,niti ikakve kemikalije, boje, lijekovi i dr.
Kompostiranje je prirodni proces razlaganja organske tvari pri čemu nastaje ekološko, organsko gnojivo. Važnu ulogu u ovom procesu razgradnje imaju aerobni mikroorganizmi koji biološki razlažu organski otpad pri čemu na kraju procesa nastaje humus.
Kompostiranjem se ujedno bavimo i reciklažom jer iskorištavamo otpatke iz kuhinje.
Osnovni uvjet adekvatnog kompostiranja i samog početka procesa razgradnje organske tvari su odgovarajuća vlažnost, temperatura i zrak. Pri previsokoj temperaturi dolazi do isušivanja kompostne mase i kao takva nije za upotrebu. Također previsoka vlažnost ili čak stagnacija vode nije preporučljiva jer dolazi do kvarenja i truljenja kompostne mase i ona nije iskoristiva.
Da bi proces razgradnje tekao kako treba važnost ima i prozračnost mase, dakle mora biti strujanja zraka.
Kako bi kompost bio dobar važno je izabrati odgovarajući položaj u vrtu što podrazumijeva da je mjesto prozračno. Bilo bi dobro i praktično da je blizu vrta i blizu vode jer je potrebno nekad i zalijevati kompostnu masu. Zatim da je kompostna masa u polusjenovitom položaju jer toplina potpomaže razgradnju organske tvari, ali direktno izložena suncu i visoka temperatura mogu potpuno isušiti kompost pri čemu kao takav ne bi bio iskoristiv.
Zemljište na kojem se postavlja kompostna masa mora biti rahlo i dobro drenirano jer u protivnom zadržavanje vode može dovesti do propadanja iste. Također, zemljište mora biti očišćeno od korova. Na dno se postavlja nešto slame ili sijena. Obično se bira mjesto u dnu vrta, ali je ipak potrebno malo odmaknuti od ograde. Komposter se najčešće pravi od dasaka, ali može biti i od plastike.
Važno je usitniti, ali i miješati sadržaj komposta pa nakon sloja otpadaka punih vode, stavite suhi sloj lišća ili suhe trave.
Kada uočimo da je kompostna masa potpuno razgrađena i rastresita, kad ima miris šumske zemlje te je tamnosmeđe do crne boje, smatra se da je kompost zreo i spreman za upotrebu. Ako kompost ima svjetliju boju, još je neprijatnog mirisa i ako kompostna masa nije potpuno razgrađena kompost nije zreo.
Preporučuje se kompost prije upotrebe prosijati kako bi bili odstranjeni dijelovi koji se još nisu razgradili.
Pixabay/Ben_Kerckx
Autorica
