• Krtica
  • 20.02.2016. 09:00

Kako biološkim metodama otjerati krticu?

Ova korisna životinja štete izaziva kopajući kanale i formirajući krtičnjake. Ne treba je ubijati, već upornom primjenom bioloških metoda otjerati.

  • 7.101
  • 691
  • 0

Svake godine primijetimo gomile izrovane zemlje na površini tla. Ove gomile su znak da imamo malog gosta, krticu Talpa europaea, u našim bašćama, voćnjacima, cvjetnjacima i travnjacima.

Najčešće je susrećemo u listopadnim šumama, livadama, njivama, voćnjacima i svuda gdje je tlo rahlo i rastresito. Ne zadržava se na močvarnim i pjeskovitim zemljištima. Aktivna je tijekom cijele godine. Živi samotnjačkim životom, osim u periodu parenja (od veljače do lipnja, što ovisi o vremenskim prilikama). Ako se dvije krtice sretnu u hodniku, nastaje nemilosrdna borba. U našim uvjetima krtice se pare samo jednom u tijeku godine i daju dva do četiri potomka. Prosječno živi oko tri godine, a može doživjeti i 10 godina.

Korisna je životinja, ali joj se zbog sličnosti hodnika i krtičnjaka neopravdano pripisuju štete koje naprave drugi stanovnici tla (voluharice, miševi, drugi sitni glodavci, rovke). Hrani se brojnim insektima, puževima, glistama, čak i miševima, žabama. Ima izuzetan apetit i stalno je u potrazi za hranom. Živi ispod površine tla, dva do 20 cm, u hodnicima koje sama kopa. Hodnici su promjera od 3,5 do 5 cm i čine splet koji krtica stalno obilazi u potrazi za hranom. Ima radijus djelovanja oko 400m². U sat vremena može iskopati 15 m hodnika.

Praveći hodnike progriza korijenje biljka i na taj način dovodi do njihovog propadanja, praveći krtičnjake uništava biljke, indirektna šteta je što se hrani glistama i smanjuje populaciju glista koje poboljšavaju zemljište. No, one su s druge strane i korisne jer stalnim kopanjem rahle i prevrću zemljište i na taj način pridonose plodnosti zemljišta.

Mjere borbe protiv krtice

U borbi sa krticama prednost treba dati raznim biološkim metodama koje će otjerati krtice iz naše parcele. Treba znati da je ova borba dugotrajan posao, jer se krtice vrlo teško odlučuju napustiti kraj u kojem su se udomaćile. Ponekad je potrebno i više od 1,5 mjeseci da se krtice otjeraju, ali treba biti uporan i mijenjati metode borbe jer se krtice na neke brzo naviknu. Imajte na umu da su krtice najaktivnije od pet do 10 sati, a da tijekom podneva odmaraju.

Kako voda pomaže?

Potrebno je navečer zgaziti sve krtičnjake i tijekom jutra provjeriti koji su krtičnjaci aktivni. Crijevo za vodu gurnuti u najveći aktivni krtičnjak i pustiti mlaz vode da teče najmanje 20 minuta. Imajte na umu kod primjene vode da u hodnicima uvijek postoje zračni džepovi koji omogućavaju krtici da preživi, a krtica je i odličan plivač.

Barijere u tlu kao prepreka krticama

U tlu se može iskopati kanal širok do 30 cm i dubok do 70 - 80 cm. Ovakav kanal treba napraviti oko cijele parcele i ispuniti šljunkom. Umjesto šljunka, kao barijera može se postaviti zaštitna mrežica sa sitnim otvorima kroz koje mogu prolaziti gliste, ali ne i krtica.

Mirisni repelenti

Ricinusovo ulje ima miris koje krtice ne podnose. Dovoljno je pomiješati tri žlice ricinusovog ulja sa 1l vode i tu smjesu prosuti po krtičnjaku, a možete natopiti komad krpe i gurnuti u aktivan krtičnjak. Krtice ne podnose ni miris limuna. Komad krpe ili vate se namoči u sok od limuna i gurne u krtičnjak. Također, limunova kora se može ubaciti u hodnik. Još jedan pripravak može se dobiti tako da se napravi smjesa ¾ sirutke i ¼ mlaćenice i tom smjesom se zalijeva krtičnjak ili se natopi komad krpe i gurne u krtičnjak. Ni ovaj miris ne odgovara krticama.

Miris mačaka i pasa takođe nije prihvatljiv krticama. Dovoljno je sakupiti izmet mačaka i posuti po krtičnjaku, a može pomoći i ako se smotuljci pseće dlake gurnu u hodnik. Ne podnosi ni cimet, ljutu papriku u prahu, biber pa i njih možete iskoristiti za posipanje krtičnjaka. Također, krtice ne podnose ni miris odstajalog urina kojim možete zaliti krtičnjak. Miris svježe ribe koja se ostavi da fermentira u malo vode još je jedan repelent koji tjera krtice.

Biljke poput bijelog luka, graha, mlječike - biljka krtičnjak Euphorbia lathyris svojim mirisom tjeraju krtice. Bjeli luk treba saditi po bašći, a dobrim se pokazalo i da se češanj bijelog luka presječe na pola i pobode u tlo. Redovno se mora obnavljati i gusto postavljati, najdalje na 5 m.

Krtice ne vole buku i vibracije

Najjednostavniji način koji stvara buku je da plastičnu bocu presječeta na pola, uzmete dio sa čepom koji odvrnete i zabodete u aktivan krtičnjak ili hodnik. Vjetar će stvarati vrtloženje i buku koja se prenosi u hodnike. Ta buka iritira krtice.

Na tanje metalne štapove mogu se postaviti prazne limenke od pića i to tako da se konzerve postave na štap kroz otvor. Vjetar će pomjerati limenke koje udaraju u štap i na taj način se stvara buka i vibracija koja se prenosi u tlo. Štap od trske također može biti od koristi u borbi protiv krtica. Potrebno je štap dužine 2 m zabosti u tlo do dubine od 60 cm. Tokom vjetrovitog peroda trska će da stvara zvuk koji krtice ne podnose i bježe sa tog područja.

Mogu se korititi i gotovi aparati koji stvaraju buku, a danas postoji veliki izbor takvih aparata. Poželjno je svakih mjesec dana (najduže) premještati ove aparate jer se krtice naviknu na njegovo prisustvo.

Borba sa krticama dugotrajan je posao

One su pokazatelj da je tlo bogato insektima i glistama i kada njih nestane otiće i krtice. U tu svrhu može se koristit pripravak od zove koji se priprema tako što se u plastičnu kantu stave listovi bazge, preliju vodom i ostave fermentirati tri do četiri dana. Dobiveni pripravak procijediti, razrijediti sa vodom u omjeru 1:5 i zalijevati zemljište.

Borba sa krticama je dugotrajan i stalan posao. U vrtu u kojem su mačke ili psi terijeri nema krtica, jer ih oni love. Krtice ih po mirisu osjete i izbjegavaju ta područja.


Povezana biljna vrsta

Limun

Limun

Sinonim: - | Engleski naziv: Lemon | Latinski naziv: Citrus limon L.

Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 - 6 m visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U... Pročitaj više »

Tagovi

Krtica Terijer Korijenje biljaka Buka Papar Limun Biološke metode Ricinus Repelenti


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi