Dok je ukupna površina ekološke proizvodnje u EU porasla za 18,7% u razdoblju od 2012. do 2016., u Bugarskoj je stopa rasta bila preko 310%, a u Hrvatskoj je iznosila 193,4%.
Hrvatska i Bugarska u posljednjih su nekoliko godina imale najveću stopu širenja ekološke poljoprivrede u cijeloj Europskoj uniji, prema najnovijim podacima Agencije Eurostat. Dok je ukupna površina ekološke proizvodnje u EU porasla za 18,7% u razdoblju od 2012. do 2016., u Bugarskoj je stopa rasta bila preko 310%, a u Hrvatskoj je iznosila 193,4%.
Ove dvije države također imaju najveće udjele površina u svojim zemljama, a koje su pretvorena u potpuno ekološko zemljište, što predstavlja veliki potencijal za rast u ovom sektoru. Unatoč tim rekordnim stopama rasta, ekološki su poljoprivrednici u obje zemlje i dalje suočeni s izazovima u usporedbi s njihovim konkurentima u ostalim državama članicama EU, piše balkaninsight.
Albena Simeonova, predsjednica bugarske udruge eko proizvođača potvrđuje rast eko poljoprivrede u Bugarskoj posljednjih godina. "U 2009. godini, kada smo osnovali udrugu, imali smo 25 ljudi. Sada je broj registriranih eko proizvođača u Bugarskoj između 7.100 i 7.200", rekla je. Međutim, Simeonova je priznala da je na tisuće onih koji su samo vlasnici livada i u stvarnosti ne proizvode ništa ekološko pa to narušava kompletne podatke. "Država je dopustila financiranje poljoprivrednika koji ne proizvode ništa", komentira ona.
Takva situacija ograničava količinu raspoloživih sredstava za stvarne proizvođače što ih čini manje konkurentnim naspram konvencionalnih poljoprivrednika u Bugarskoj te eko proizvođačima u ostatku Europe.
U bogatijoj Hrvatskoj, gdje je prosječna mjesečna plaća oko 800 eura, cijena eko proizvoda je relativno viša u odnosu na konvencionalne proizvode, što, čini se, ne ne brine kupce. Hrvatska je u 2017. godini imala 4.751 certificiranih eko proizvođača, što je 20% više nego godinu dana ranije.
"Postoji mnogo više potražnje za takvom hranom nego ranije", rekla je Snježana Zidanić-Mihaljević, proizvođačica eko uzgojenog povrća iz sela u blizini Zagreba.
Foto: Pixabay/jill111
Tagovi
Autorica
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
