Gotovo 149 GWh električne energije potrošeno je 2023. u hrvatskoj poljoprivredi

Profesionalna visoko-dohodovna plastenička proizvodnja danas je nezamisliva bez grijanih plastenika. Intenzivna peradarska i svinjogojska proizvodnja uvelike ovisi o kontroliranoj temperaturi u fazi prirasta podmlatka. Razne sušare i prerađivački pogoni trebaju izvor topline.

Koji energent preferiraju proizvođači?

Kombinacija dva ili više izvora

Postoje obnovljivi izvori energije (OIE) kao što su sunce, vjetar ili geotermalni izvori i neobnovljivi kao što su fosilna goriva. Korištenje OIE se subvencionira na nivou EU odnosno jedan je i od ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. Kroz intervenciju 73.03. cilj je povećati neovisnost poljoprivrednih gospodarstava o energentima. Visina potpore je od 15.000 do 300.000 EUR, a za ulaganja u geotermalne izvore do 1.500.000 EUR.

"Što se tiče Sunčeve energije, količina proizvedene energije iz solarnih kolektora za proizvodnju topline ili fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije ovisi o insolaciji odnosno o području u kome se nalazi farma te o vremenskim prilikama, je li sunčano ili oblačno. Ako je više oblaka proizvodi se manje energije, posebno zimi. Geotermalna energija pruža stalan izvor energije koji nije ovisan o vremenskim prilikama", pojašnjava dr.sc. Sanja Živković s Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nažalost, geotermalni izvori su rijetkima dostupni zbog ekstremnih troškova početnih investicija.

Prema njezinim podacima u 2023. godini u sektoru hrvatske poljoprivrede potrošeno je 148,6 GWh električne energije. "Danas se korištenje obnovljivih izvora energije sve češće razmatra u kombinaciji 2 ili više izvora, u ovisnosti o njihovoj dostupnosti", dodaje.

Iz perspektive očuvanja okoliša, OIE nemaju alternativu

Što se tiče ekološke održivosti, pogodna je kombinacija biomase i Sunčeve energije, u smislu da se Sunčeva energija može koristiti kao primarna, a nedostatak se nadopunjava kotlovima na biomasu.

"Također je moguće koristiti i dizalice topline u kombinaciji s fotopanelima, no sve ovisi o količini potrebne energije za grijanje“, napominje.

Iz perspektive očuvanja okoliša, OIE nemaju alternativu. Lož ulje i nafta nisu obnovljivi, te škode ekosustavu stvarajući čestice čađe i dima. Biomasa nije obnovljivi izvor i trošit će se brže pri potrebi postizanja viših temperatura. Zemni plin i ukapljeni naftni plin (UNP) manje zagađuju okoliš.

"Isplativost izgradnje postrojenja ovisi o količini energije koja je potrebna za grijanje, odnosno o veličini postrojenja, a u slučaju biomase ovisi i o dostupnosti krute biomase za grijanje. Cijena goriva - biomase niža je od cijene npr. UNP-a za istu količinu proizvedene energije“, kaže dr.sc. Živković.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.