GoGreen - od zelene ideje do ostvarenja!

Hrvatska danas pripada u rijetke države svijeta koje su uspjele sačuvati svoje tlo i proizvodnju hrane od zagađenja, bilo da je riječ o onečišćenju vode, tla ili zraka te se gotovo u 80% domaćih kapaciteta konvencionalnog agrara može govoriti o iznimno slabom onečišćenju, kao preduvjetu prijelaza na čistu eko proizvodnju u odnosu na istu proizvodnju u državama EU-a.

Zemlja godinama bila nekultivirana

Razlozi za ovako povoljne uvjete leže u činjenici da je Hrvatska od 1991. do 1995. godine vodila Domovinski rad tijekom kojega je više od jedne trećine države (i to najvećim dijelom agrarnih površina) bio pod ratnim djelovanjem i bez ikakvog daljnjeg utjecaja čovjeka na bilo kakvo kultiviranje.

Nakon rata, dio navedenih površina bile su kontaminirane minama, zbog čega su neke oranice odmarale i dulje od dva desetljeća, a propašću socijalističkog načina upravljanja u poljoprivredi, kroz velike kombinate, zemlja je godinama ostala neobrađena i nekultivirana.

GoGreen objedinjuje eko proizvođače

S druge strane, loš ekonomski položaj malih poljoprivrednika, nagnao ih je već na početku koristiti ekološki pristup uzgoja hrani, uslijed velikih poticaja države u tom segmentu poljoprivrede pa je za mnoge proizvođače koji su tržili agrarno isplativ način poslovanja, vrlo rano i brzo napravljen zaokret prema ekološkoj proizvodnji hrane, na kojoj danas počiva sustav GoGreen.

GoGreen je sustav objedinjavanja OPG proizvođača koji se bave isključivo domaćom i prirodnom proizvodnjom i uzgojem kao jednim od glavni preduvjeta gospodarske aktivnosti Hrvatske i konkurentnog proizvoda na globalnom tržištu, sve više gladnoga za izvorima ekološki čiste i kemijski netretirane hrane što hrvatsko tržište kroz GoGreen sustav može ponuditi. GoGreen je koncipiran u tri segmenta razvoja.

Eko tržnice s ponudom proizvoda malih i srednjih OPG-a

Eko tržnice u svim većim hrvatskim gradovima: Osijek, Zagreb, Varaždin, Zadar, Rijeka i Split te najmanje 30-tak trgovina s eko proizvodima u gotovo svakoj hrvatskoj županiji. Riječ je u prvom redu o podizanju samoposlužnih tržnica s ponudom hrane malih i srednjih eko hrvatskih proizvođača, izravno i bez trgovačkih posrednika, poznatog i certificiranog porijekla uzgoja.

Ovaj maloprodajni sustav koji uskoro kreće s otvaranjem prve tržnice u Zagrebu, prati i izvrsno odrađena platforma online trgovine koju pokriva call centar s tridesetak zaposlenih osoba te dostavna logistička pokrivenost cijele države s isporukom narudžbi u najduljem roku od 48 sati od zaprimanja narudžbe. "Svaka tržnica imat će svoj sustav hladnjača i skladištenja za što učinkovitiju logistiku maloprodajne mreže. Dio kapaciteta već posjedujemo u svom sustavu, a dio ćemo izgraditi", govore osnivači GoGreena. Procijenjena vrijednost jedne tržnice je cca 1.8 milijuna kuna.

Kupnja ili zakup zemlje za vlastite potrebe

Trenutačno je u Hrvatskoj oko 37% poljoprivredne zemlje neobrađeno, no taj postotak GoGreen želi smanjiti na svega 5% u nadolazećih sedam godina. I to organskom proizvodnjom hrane, na vlastitim oranicama kroz kupnju ili zakup, što je drugi segment platforme GoGreen projekta.

"Jedina mogućnost razvoja hrvatskog konkurentnog proizvoda na globalnom tržištu jeste upravo u proizvodnji hrane, za što imamo najviše eko standarde koji daju najvišu kvalitetu proizvedene hrane. Naime, Hrvatska već sada može ponijeti etiketu države koja proizvodi najukusniju hranu u Europi, a kroz podizanje GoGreen sustava, ta će kategorija biti neosporivo nazočna na svim našim izvoznim tržištima", govori za Agroklub Alan Slapar, idejni začetnik projekta.

Prerada vlastitih ili otkupljenih prehrambenih namirnica

Sustav samoodrživosti jedan je od imperativa GoGreen koncepta. S tim u svezi, i uz suradnju s eko proizvođačima kroz izravan plasman njihovih primarnih proizvoda, treći segment razvoja GoGreen projekta ide u prerađivačku djelatnost - otkup ili samostalni uzgoj u vlastitim staklenicima, na vlastitim parcelama željenog proizvoda kojeg preradom dovode do premium klase namirnice radi plasmana na hrvatskom i inozemnom tržištu. Prerada bi se odvijala u njihovim prerađivačkim centrima (dio logistike već postoji, a dio će graditi).