Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'

U mirnom naselju Dobrenići smještenom u općini Generalski Stol, krije se prava riznica zdravlja iz prirode. Riječ je o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Čudesna šuma čiji je nositelj Darko Labaš.

Ovaj inovativni OPG posvetio je svoj rad nečemu što u modernom dobu postaje sve prepoznatljiviji stup dugovječnosti i vitalnosti - uzgoju i preradi visokokvalitetnih ljekovitih gljiva. Daleko od gradske buke, u čistom i očuvanom okolišu, Darko Labaš sa suprugom Morenom stvara proizvode koji pozivaju na povratak prirodi te omogućuju unutarnju ravnotežu i svjesniji pristup zdravlju.

Mala proizvodnja za iznimnu kvalitetu

Njihova filozofija ne temelji se na kvantiteti, već na vrhunskoj kvaliteti. Proizvodi ovog OPG-a, poput tinktura i aktivnih prahova, izrađuju se u malim serijama kako bi se osiguralo maksimalno očuvanje vrijednih bioaktivnih spojeva.

U raznolikoj ponudi ističu se cijenjene gljive poput reishija, maitake i shiitake, no krunu njihove proizvodnje bez sumnje drži jedna doista posebna vrsta - resasti igličar poznat i kao lavlja griva (Hericium erinaceus).

Ona stoljećima zauzima važno mjesto u tradicionalnoj istočnjačkoj medicini, a danas njezine benefite potvrđuje i moderna znanost. Izgledom specifična, s dugim bijelim iglicama koje podsjećaju na lavlju grivu, ova gljiva na OPG-u Čudesna ima status prave zvijezde.

Brojne dobrobiti lavlje grive

Labaš ističe kako lavlja griva najviše pažnje privlači zbog svog jedinstvenog utjecaja na kognitivne funkcije, prije svega na poticanje pamćenja i koncentracije. Gljiva sadrži spojeve hericinon i erinacin koji stimuliraju proizvodnju faktora rasta živaca ključnog za regeneraciju i zdravlje mozga.

Pomaže, kaže, i u postizanju mentalne jasnoće, smanjenju ”magle u mozgu” (engl. brain fog) te ublažavanju simptoma tjeskobe. Osim blagotvornog djelovanja na živčani sustav, lavlja griva izvrsno djeluje na obnovu sluznice želuca i crijeva te regulira mikrobiom.

Kroz prerađevine poput koncentriranih tinktura i finih aktivnih prahova, OPG Čudesna šuma omogućuje da se blagodati ove fascinantne gljive jednostavno i učinkovito unesu u svakodnevnu prehranu modernog čovjeka.

Tinkture i prahovi

"Lavlja griva je na našem tržištu relativno nova iako se na Istoku u kulinarstvu i za razne dobrobiti koristi tisućama godina. Zbog fantastičnih svojstava i kod nas je počela ulaziti na velika vrata”, rekao nam je Labaš na sajmu Zeleni Kastav gdje smo ga sreli.

Na štandu je u ponudi imao također shiitake, kod nas već prilično poznate. Osim što su ukusne, i ljekovite su, pa od njih također rade tinkture. Izložena je bila i kesten-gljiva, kako se kod nas prevodi. Njen naziv na engleskom je ”chestnut mushroom”, a kako je u našim šumama nema, ne postoji niti uvriježeni hrvatski naziv.

Kada je riječ o prerađevinama, u ponudi je imao tinkture i prahove. "Za tinkture je važno napomenuti da radimo dvostruki ekstrakt, što znači da vadimo i vodenu i alkoholnu fazu. To je jako važno jer se dio dobrobiti gljiva topi u vodi, a dio u alkoholu. Danas na tržištu postoje uglavnom alkoholne tinkture gdje se dobije niti pola vrijednosti gljive”, napominje.

Prilikom izrade prahova, termički obrađuju gljivu da bi oslobodili stanične stijenke - kako bi je tijelo moglo iskoristiti, jer sama gljiva kao takva je prilično teška za razgradnju. A kada se tako priprema, ima puni spektar dobrobiti, naglašava Labaš.

Potražnja za ovim proizvodima je sve veća jer sve više ljudi upoznaje gljivu - svidi im se i u kuhinji i kao ljekoviti pripravak. Kupcima je posebno zanimljiva lavlja griva jer potiče mir, smanjuje stres, a to danas svima treba, napominje.

Izazova ne nedostaje

Oni su sto posto ekološki proizvođači, što ne bi trebalo nikoga iznenaditi jer se gljive, osim šampinjona, niti ne mogu uzgajati koristeći kemijske pripravke. Na OPG-u Čudesna šuma svu sterilizaciju i sva čišćenja rade termički - čišćenje je na prirodnoj bazi, a protiv mušica se bore isključivo ljepljivim pločama. Drugih nametnika nema jer uzgajaju u zatvorenom prostoru.

Sve gljive rastu u kontroliranim uvjetima: temperatura, vlaga, svjetlo, CO2 - sve mora biti usklađeno. Osim toga, svaka gljiva ima neke svoje posebne zahtjeve pa malo njih može rasti zajedno.

"Najveći problem je temperatura. Koliko god klimatizirali prostore, gljive na neki način osjete da je vani vruće i da im nije vrijeme za rast. Dosta je teško uskladiti klimu s vlagom i temperaturom - ako se pojača klima, pada vlaga pa ju treba pojačati. No onda raste temperatura pa treba veći odsis zraka... Sto čuda je oko toga”, smije se naš sugovornik.

Prošlih su godina radili kroz ljeto, međutim odlučili su ubuduće napraviti pauzu u periodima velikih vrućina. "Jednostavno nema smisla, puno se mučimo, a i manja je potražnja kroz ljeto jer ima manje ljudi, svi su negdje na godišnjem. I restorani uzimaju manje - sve skupa je kroz ljeto ustvari velika muka bez ostvarivanja dobiti”, kaže.

S plasmanom problema nema

Što se tiče prodaje, odlaze na sajmove, nude na kućnom pragu (prilično uspješno jer sad već znaju za njih), nešto kupci naručuju telefonom, dok dobar dio plasiraju ugostiteljskim objektima.

"Malo bolji restorani su prepoznali lavlju grivu kao kvalitetnu namirnicu s malo kalorija i mnogo raznih dobrobiti, a da se pritom može prilikom pripreme dati mašti na volju. Pravi kuhari od nje rade čuda”, govori Labaš.

Gljive su općenito sve popularnije, oni su i krenuli u taj posao velikim dijelom kako bi dali svoj doprinos da kultura konzumacije gljiva kod nas dođe na jedan viši nivo.

"Jako su zdrave, nemaju masnoća, pune su proteina i betaglukana koji je direktno odgovoran za imunitet. To je baš kvalitetna namirnica koja je iz nekih kulturoloških razloga kod nas zapostavljena”, komentira. Kaže i da ih vegetarijanci dosta kupuju, a navodi i da nema jela u koje se gljiva ne može staviti te kako svako jelo obogaćuje, i okusom i nutritivno.

Za kvalitetu se treba potruditi

Dotakli smo se u razgovoru također izazova u poslovanju te smo saznali da je najveći na koji su naišli neuređenost tržišta.

"Na tržištu se danas mogu naći proizvodi od gljiva koji su sve samo ne od gljiva. Tinkture nisu dvostruki ekstrakti, prahovi su samo mljevena gljiva koja je dobra kao začin, ali nije iskoristiva u tijelu u medicinske svrhe. Kvaliteta je šarolika jer je gljive teško napraviti”, poručuje.

Oni, recimo, na sajam ne donose primjerke koji izgledom nisu reprezentativni, njih koriste u druge svrhe, ali po tržnicama je do sada vidio da se nude gljive kakve bi on bacio.

"Sve skupa je dosta neuređeno. Nema mnogo proizvođača gljiva, po mojoj gruboj procjeni od sto proizvođača njih devedeset radi šampinjone, pet bukovače i nekoliko ih radi ove ostale koje imaju puno puno veću vrijednost”, kaže Labaš.

Komentira i kako su gljive svijet za sebe, svaka ima vlastiti karakter, neku svoju notu, faktor... Što ide dublje, što više uči, vidi da ima još dalje - tema gljiva čini se neiscrpna. Ali mu je drago vidjeti da one postaju bitan faktor u prehrani i medicini.

Inače, Labaši svoje proizvode daju na analizu na Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar koji provjerava da nema teških metala ili pesticida, da su sukladni propisima, odnosno zdravstveno ispravni.

Proizvodnja na čistoj piljevini

"Gljive je najlakše uzgajati na piljevini, a ako piljevina nije čista, neće biti ni proizvodnja gljiva kvalitetna jer su one jako osjetljive. U početku smo radili na peletima, međutim vidjeli smo da prinos i kvaliteta pada, tako da sada koristimo čistu piljevinu”, opisuje nositelj OPG-a Čudesna šuma.

Pojašnjava kako su proizvođači peleta počeli u njih svašta stavljati pa to više nije čisto drvo i tu su ”gljive pokazale da nešto ne štima”. Do prije nekoliko godina proizvođači peleta su morali navoditi sastav, no sada više nisu obvezni i tu je nastao kaos. "Za grijanje može proći svašta, ali za gljivu ne”, naglašava Labaš.

Prisjeća se kako su s lavljom grivom imali dosta problema kada su je dali na analizu jer ”nije bila navedena u nekoj tablici na kojoj je trebala biti” i tu su dugo čekali da im se odobri zdravstvena ispravnost. Nadalje, htjeli su otvoriti obrt, ali ih nisu imali kamo svrstati pa je rješenje bilo otvoriti OPG.

Iz metropole pobjegli u šumu

"U bilo kojoj instituciji kojoj smo se obratili, kod spomena gljiva moralo se provjeravati gdje se nalaze. Nigdje nisu znali kamo nas kao proizvođače svrstati. A cijeli taj svijet gljiva je iznimno kompleksan jer ima mnoštvo vrsta, iako se manje-više uzgajaju saprofitne. Nedostaje klasifikacija kao primjerice kod povrća”, apelira Labaš, dodajući kako ima još dosta posla u tom pogledu.

On i supruga su nekada živjeli u Zagrebu, ali su prije šest godina, ”pukli i pobjegli u šumu i na predivnu Mrežnicu” te nisu ni sekunde požalili. Dobili su prirodu i mir, odlično je njima, a i gljivama, smije se.

Spoj čistog obiteljskog truda u Dobrenićima i dubokog poštovanja te ljubavi prema prirodi i gljivama, rezultirao je brendom koji danas nudi autentične, domaće i stopostotno prirodne proizvode.