Pad kupovne moći u vrijeme krize utjecao je na manju potrošnju ekoloških proizvoda
Ekonomska kriza koja je promijenila potrošačke navike građana Hrvatske utjecala je i na pad konzumiranja ekoloških proizvoda.
Istraživaje GfK pokazuje da ekološki proizvedenu hranu kupuje samo oko devet posto građana, dok je prošle godine organski uzgojenu i proizvedenu hranu kupovalo 14 posto građana. Čak 66 posto Hrvata ne kupuje ekološku hranu, dok ponekad za tim skupljim proizvodima posegne oko 24 posto građana, a njih je prošle godine bilo 32 posto.
Najvažniji razlog pada potrošnje ekološke hrane njezina je cijena koja je prosječno veća i do 30 posto u odnosu na obične proizvode. U Hrvatskoj se danas ekološka proizvodnja odvija na tek 10.000 hektara, a nešto više od 700 domaćih proizvođača ima ekocertifikat za ovu proizvodnju, pri čemu je najveći proizvođač Željko Mavrović koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Najveći dio eko hrane danas se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a zemlje poput Italije, Španjolske i Njemačke zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi.
Istraživanje GfK pokazalo je i da su građani sve manje skeptični prema GM (genetski modificiranoj) hrani.
Bezuvjetno prihvaćanje GM proizvoda na niskoj je razini i pokazuje daljnje opadanje. Primjećuje se pad udjela građana koji aposlutno odbijaju GM proizvode jer je u 2005. takvih bilo čak 76 posto, a danas ih je samo 51 posto. Iako sve veći broj građana nema ništa protiv kupovanja GM proizvoda, ipak ih čak 90 posto smatra da je takve proizvode potrebno označiti.
Autor: Miroslav Kuskunović
Izvori
Tagovi
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
