• Uzgoj
  • 15.11.2013. 11:16

Budućnost je u proizvodnji organske hrane

Organska hrana naša je budućnost

Foto: freepik.com
  • 8.401
  • 428
  • 0

U proizvodnji organske ili eko hrane ne koriste se suvremene metode tretiranja zemljišta pesticidima, kemijskim gnojivima, nema uvođenja genetski modificiranih organizama, a u industrijskoj preradi ne tretira se kemijskim prehrambenim aditivima. U ljudskoj povijesti uzgajala se isključivo ovakva organska hrana, sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću. Takva hrana na tržištu je posebno obilježena, a proizvođači moraju imati poseban certifikat koji dokazuje da je njihova hrana - baš eko.

Postoji nekoliko razloga zašto investirati u eko hranu, prvenstveno je to zdravlje ljudi, a ujedno i veća nutritivna vrijednost te bolji okus namirnica, ali i zaštita okoliša. Ljudi danas konzumiraju proizvode koji su u tolikoj mjeri obrađeni da organizmu ne pružaju potrebne hranidbene, energetske i zdravstvene standarde koji mu osiguravaju zdravlje. I sami smo svjesni činjenice da je prerada hrane danas najveći uzrok povećanju učestalosti raznih bolesti te ni ne znamo koliko štetnih čestica unosimo u organizam. Jedini način da se unos tih tvari izbjegne je da se u svakoj zemlji članici Europske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.

Problem koji prati organsku hranu je i taj što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju obilježjem organske hrane, iako oni to nisu. Organska hrana je skuplja od drugih proizvoda, ali ako uzmemo u obzir da ćemo za nju platiti više i samim time potaknuti mogućnost razvoja industrije za proizvodnju ekološke hrane, ali i biti informirani o tome što zapravo jedemo, njena cijena je opravdana. Ekološka hrana u prosjeku je 15% skuplja od obične hrane.

Što proizvoditi?

Koju ekološku hranu je potrebno proizvoditi? To su meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode te biljke uljarice. U SAD-u je primjerice, 2011. godine, industrija organske hrane pokazala velike znakove napretka u proizvodnji i potrošnji. Voće i povrće čini 40.5% cijelog tržišta, dok su ostale kategorije mlijeko (14.6.%), pakirana pripremljena hrana (13.6%), napitci (12.1%), kruh i žitarice (10.7%), „zalogajna“ hrana (4.5%), začini (2.1%), meso, piletina i riba (1.8%). Iako predstavlja najmanju kategoriju, meso, piletina i riba kao organska hrana bilježe rast za 13% u usporedbi s prethodnom godinom. U Finskoj se bilježi rast organske proizvodnje čak za 50%, a sve se više poljoprivrednih gospodarstava bavi proizvodnjom organske hrane. S obzirom da Hrvatska posjeduje veliki broj neobrađenih poljoprivrednih površina, za očekivati je da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, takvo stanje početi mjenjati te da će država više poticati i subvencionirati proizvodnju eko hrane.

Neka od poljoprivrednih godpodarstava u Hrvatskoj već rade na tome da svoju proizvodnju preusmjere na ekološki način. Ponukani vremenom u kojem živimo i sve većim zagađenjem, odlučili su, kažu, barem malo pridonijeti očuvanju prirode i svojim primjerom potaknuti ljude na razmišljanje o načinu života. Na OPG-u Knezić bave se proizvodnjom i preradom povrća (zimnica) na tradicionalni način bez konzervansa, od čega posebno izdvajaju uzgoj i presadnice batata. Nude i svježe sezonsko povrće poput stevije, batata, jama, raznih grahorica (azuki, kornjača-crni grah, biser grah, trešnjevac), paprike, patlidžana, luka (obični, ljubičasti, kozjak luk, češnjak), krumpira, krastavaca, mahuna, tikvica, mrkve, kupusa, poriluka i cikle. OPG Veselić već se četiri godine bave ekološkom proizvodnjom, počeli su sa uzgojem jagoda, a zatim i ostalog voća i povrća. Nedavno su registrirali i Pogon za preradu voća i povrća u pekmeze, džemove i ajvare. Trenutno obnavljaju i tradicionalnu posavsku kuću u selu Mužilovčica sa željom da tamo gostima osim smještaja ponude i ekološke proizvode, kako svoje, tako i ostalih članova udruge „Izvor“, čiji su član.

OPG Džakula spoj je pak tradicionalne i moderne stočarske i ratarske proizvodnje. Govedarstvo, kojim su se bavile i prethodne generacije i nešto novije ovčarstvo, glavne su grane proizvodnje. U program ekološke proizvodnje uključen je i uzgoj zobi i tritikala. Posjeduju oko 120 ovaca pasmine Merinolandschaf koje se hrane isključivo travom, sijenom i žitaricama kontrolirana podrijetla. Zob i tritikal zauzimaju otprilike 3 ha površine, a prinos se koristi u uzgoju eko janjetine. OPG Radočaj, ovčarstvom se bavi od 1989. godine, a u posjedu imaju oko dva hektara ograđenog pašnjaka sa pregonima koje prihranjuju isključivo sa humusom (glistalom), koji imaju u vlastitoj proizvodnji od ovčjeg stajnjaka prerađenog u baterijama sa leglima Kalifornijskih glista. Legla Kalifornijskih glista zaokružuju ciklus proizvodnje, ovce - stajnjak - eko prihrana pašnjaka - eko prihrana i proizvodnja povrća.

Zašto razvijati vlastiti prirodni uzgoj hrane?

Prehrambeni suverenitet pravo je svakog naroda da utvrdi vlastiti sustav prehrane bez ugrožavanja drugih ljudi i okoliša te da očuva osnovne resurse za preživljavanje čovječanstva - plodno tlo, čistu vodu i zrak, kao i narodnu baštinu poljoprivrednih kultura, pasmina stoke i tradicijskih znanja. Za Hrvatsku to znači postizanje organizacije tržišta prehrambenih proizvoda na lokalnoj razini, koristeći lokalne resurse. Tržišta koje nije ovisno o uvozu jeftinih proizvoda upitne kvalitete te ekološke proizvodnje široko dostupnih zdravih proizvoda.

Ovaj pokret u svijetu, kao i u našoj zemlji, okuplja cijeli niz pojedinaca, poljoprivrednika, raznih udruženja i grupa koji se zalažu za praktična rješenja problema koji prijete prehrambenom suverenitetu. Ljudi su ti koji donose pozitivne promjene, oni koji su uzeli stvari u svoje ruke bez da čekaju promjene globalne politike. To su, kao što smo naveli ekološki proizvođači, permakulturisti, sjemenari i čuvari tradicijskih sorata i pasmina stoke, razna udruženja proizvođača i potrošača koja se bave lobiranjem i zagovaranjem bolje poljoprivredne politike. Budimo i mi promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Foto: freepik.com


Tagovi

Proizvodnja Organski uzgoj Ekološka prehrana Prehrambena neovisnost Investicije Mlijeko Meso Povrće OPG Veselić OPG Džakula OPG Radočaj OPG Knezić


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nama cvjetaju ruže. Vama? #agroklub #ruža #kraljica #imasemožese