Biointenzivne gredice - manji utjecaj klimatskih promjena i veći prinos u eko proizvodnji

Prije više od šest godina David Pejić, direktor ekološkog imanja Zrno u Habjanovcu u Zagrebačkoj županiji, započeo je biointenzivni uzgoj po uzoru na kanadskog uzgajivača Jeana Martina Fortiera, kako bi mogao brže reagirati pri raznim utjecajima na proizvodnju te na manjoj površini dobiti veće prinose. Na području manjem od pola hektara na taj se način može uprihoditi i više od 150 tisuća eura godišnje, tvrdi.

"Na otprilike pola hektara čiste uzgojne površine radimo po principu biointenzivnog uzgoja. To je cijeli jedan mali univerzum unutar prirode. Gredice su duge 30 metara i široke 75 centimetara kako bi ih ljudi mogli lakše obrađivati, a između njih su redovi pokriveni sječkom. To je uzgoj koji zahtijeva i niz specijaliziranih malih alata, kako bi se dobilo na brzini i učinku“, objašnjava Pejić ovaj posebni način uzgoja kao nadogradnju ekološke poljoprivrede koju kroz intervenciju 70.04 potiče Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike.

Cilj intervencije je potaknuti primjenu praksi i metoda ekološkog uzgoja koje su korisne za okoliš (nekorištenje sintetskih mineralnih gnojiva kao i smanjenje korištenja pesticida) sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

Posebne beračice

Neki od alata za biointenzivni uzgoj su tako posebne beračice koje skupljaju povrtnice bez potrebe za saginjanjem što dosta ubrzava procese.

Kako se ekološki proizvođači često žale na činjenicu da takva poljoprivreda ima manje prinose od konvencionalne, ovaj uzgoj mogao bi biti rješenje koje traže. No, ima on i svoje mane, upozorava Pejić.

"Prednost je definitivno u tome što možemo brzo reagirati: ako neka kultura ne uspijeva zbog klimatskih promjena ili napada štetočina, na istoj površini možemo napraviti veći obrtaj kultura. Sadimo ih gušće, što zajedno sa sadnjom u duboki kompostni malč sprječava rast korova i potiče simbiozu", pojašnjava.

To je no till metoda, dodaje, nema okretanja tla, što znači da gredice možemo koristiti uvijek, ne treba ih odmarati, iako poštujemo plodored. Konzervacijska obrada, dakle, koju Strateški plan ZPP-a potiče kao eko shemu 31.06., a označava suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti.

"Nedostatak biointenzivnog ugzoja je u tome što kompost treba dosta vlage, i u tome što ga jako vole rovci pa se onda protiv njih moramo boriti uz pomoć nematoda“, priča. Za navodnjavanje gredica koristi sustav niskih prskalica dok je u plastenicima navodnjavanje kap po kap.

Različite kulture na različitim površinama

Kako je tlo ispod komposta uvijek vlažno, kulture poput salata, mahuna, blitve, mrkve i peršina na tim se gredicama uspješno bore protiv suše i visokih temperatura, a one osjetljivije kulture, poput rajčica, paprika i patlidžana uzgajaju se u plastenicima zaštićenim mrežom. Na polju, gdje se koristi mehanizacija, uglavnom prevladavaju tikve, paprika, kupus, batat, patlidžan te soja, pir i kukuruz, koji se svi koriste za daljnju preradu.

Na upit koje su metode uzgoja na otvorenom najmanje ovisne o vanjskim uvjetima, najbolji europski ekološki poljoprivrednik iz 2022. godine brzo odgovara: "Biointenzivne gredice, a mogu to objasniti i primjerom iz prakse". Naime, prije dvije godine ljetna tuča uništila je dosta povrtnih nasada, ali tamo gdje je uništila kulture koje obrađujemo mehanizacijom, bilo je teško obnoviti proizvodnju jer je cijeli proces kompliciran i treba opet obraditi polja.

U biointenzivnom vrtu bilo je lakše zamijeniti kulture, sustav je dinamičniji jer je dizajniran za market gardenere, odnosno za vrtlare koji prodaju na tržnicama.

No činjenica je da su godine intenzivnih kiša, koje tlo ne može upiti jer su im prethodile suše, zahtijevale i dodatna ulaganja u, primjerice, dreniranje. U budućnosti će Zrno ipak više ulagati u povećanje površina pod plastenicima jer je taj uzgoj najsigurniji. Pejić kao rješenje za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom svakako je diverzifikacija, odnosno bioraznolikost sadnje.

"Kupus sadimo nekad u četiri navrata da bi diverzificirali rizike. Kupusni buhač ima nekoliko generacija i možda će pojesti prvu i drugu sukcesiju, ali neće treću i četvrtu. Nama je važna ta raznolikost, ne samo između sezone nego i u sezoni“, spominje Pejić jednu od uspješnih metoda uzgoja zahvaljujući kojima u brojnim trgovinama koje Zrno opskrbljuje kao i jedinom ekološki certificiranom restoranu u Hrvatskoj, ne nedostaje proizvoda.

Cilj intervencije 70.04 Ekološki uzgoj je potaknuti primjenu praksi i metoda koje su korisne za okoliš sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

Dogodi se, doduše, da u sezoni nema neke povrtnice, pa tako zbog spomenute tuče te godine nije bilo kiseloga kupusa, ali to je, kaže, iznimka.

I dalje nedostaje institucionalna podrška ekološkoj poljoprivredi

Premda se vremena mijenjaju pa tako danas u Hrvatskoj u ponudi postoji sve više ekoloških sredstava, sjemenja i presadnica, ono što i dalje nedostaje, smatra Pejić, jest institucionalna podrška ekološkim poljoprivrednicima.

"U svim zemljama ekološka poljoprivreda bilježi veliki rast, u Austriji čini čak 27 posto ukupne poljoprivrede. To je postignuto zahvaljujući dugogodišnjoj institucionalnoj viziji i podršci koja nije samo stvar poticaja nego kompletne savjetodavne službe, fakulteta, ministarstva, potrebno je razumijevanje što to točno jest. Mi imamo plan, ali ga ne provodimo jer nema konsenzusa, nego je sve prepušteno individualnim poljoprivrednicima i svedeno na entuzijazam“, ističe.

Zagrebačka županija tu je, kaže, izuzetak jer je naporima Josipa Kraljičkovića, sada bivšeg pročelnika Upravnog ureda za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, stvoren ambiciozan plan za razvoj ekološke poljoprivrede.

Kraljičković je, između ostaloga, najavio uvođenje ekološke hrane u škole, vrtiće, kantine te osnivanje Centra za razvoj ekološke poljoprivrede koji bi bio mjesto povezivanja, savjetovanja i pomoći poljoprivrednicima. Zrno je dosada koristilo de minimis potpore Zagrebačke županije, a prije nekoliko godina i potporu programa ruralnog razvoja za izgradnju solarne elektrane. No, u ekološkom uzgoju, kaže, nije radi poticaja nego zbog želje da na imanju uzgaja zdravu hranu koja raste u zdravom tlu.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.