Kraljičković: Eko proizvodnja je način da Hrvatska bude drukčija i bolja u odnosu na okruženje

Dugogodišnji pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo Zagrebačke županije dr. sc. Josip Kraljičković od Nove godine je u mirovini. Bio je to povod da rezimiramo stanje u ekološkoj poljoprivredi županije koja se prva u Hrvatskoj okrenula tom načinu proizvodnje, da bi se prije pet godine strateški odlučila za 100 postotni prelazak na eko poljoprivredu do 2030. godine.

Daleko ambicioznije od nacionalnog plana koji je 14 posto, ali i samog Zelenog plana EU od 25 posto.

"Nakon 42 godine i 10 mjeseci službene zaposlenosti otišao sam s 1. siječnjem 2025. u 'penziju'. Nadam se da ću uz šestero unučadi i na ostatku nekad najljepšeg hrvatskog seljačkog gospodarstva u mojoj sisačkoj Posavini pronaći dovoljno mira za nove snove", poručio je legendarni pročelnik koji često ističe da je eko proizvodnja dodatna vrijednost ukupnom prostoru i ukupnoj proizvodnji, ali i ukupnom društvu. 

Vrijednost da bi se zdravije hranili, imali zdraviji okoliš s većom bioraznolikošću te ujedno način da Hrvatska bude drugačija i bolja u odnosu na okruženje.

Nažalost, reći će, i dalje postoji nedovoljno razumijevanja da ista traži jednu veću skrb ukupnog društva i na razini potrošača i proizvođača jer smo još uvijek nedovoljno educirani o vrijednosti tako proizvedene hrane koja se potiče i kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike. Cilj intervencije 70.04 je upravo potaknuti primjenu praksi i metoda ekološkog uzgoja koje su korisne za okoliš odnosno nekorištenje sintetskih mineralnih gnojiva kao i smanjenje korištenja pesticida, a sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. 

U brojkama županija, koja čini zagrebački prsten, danas ima 2.547 ha pod ekološkom poljoprivredom te 242 certificirana eko poljoprivredna proizvođača, dok ih još 2019. bilo 270, eko prerađivača ima 20, a eko uvoznika pet. Najviše eko poljoprivrednika ima u Velikoj Gorici 43, Jastrebarskom 35, Ivanić Gradu 22, Samoboru 20, Vrbovcu 15,  Dugom Selu 12...

Centar za razvoj ekološke poljoprivrede

Po broju registriranih OPG-ova prva je u Hrvatskoj, njih 13.900, a ima i najviše žena nositeljica OPG-ova, koje čine 33 posto. Druga je po broju mladih poljoprivrednika (do 40 godina) koji su nositelji OPG-ova.

"Budite vrijedni, ponosni, zdravi i optimistični i Hrvatska će biti bolje mjesto za život", poručuje naš sugovornik, koji drži da brojnim adminitrativnim mjerama treba 'udahnuti život' što je veliki izazov. Tako su upravo u ovoj županiji prije 20-ak godina davno stvorene županijske robne marke, bilo sira, vina ili zelja, kao i ceste sira, potom i tri vinske ceste od kojih je ona na Plešivici najveća. Zadnji u cijelom nizu eko projekata, od kojih izdvajamo županijski Festival ekološke poljoprivrede koji je prvi održan u Velikoj Gorici - jest prva Eko tržnica na zagrebačkom Jarunu. 

Kraljičković najavljuje da će nakon Distribucijskog centra za voće i povrće, koji je otvoren u Velikoj Gorici, pokrenuti i Centar za razvoj ekološke poljoprivrede, koji će moći koristiti i drugi poljoprivrednici.

Podsjetimo, autori ambicioznog županijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede su iskusni konzultanti Sonja Karoglan Todorović i Darko Znaor, koji su još prije 25 godina izradili i prvi plan ekološke poljoprivrede u zemlji. Naime, procijenjena vrijednost tržišta eko hrane u Hrvatskoj je oko 100 milijuna eura, dok se broj proizvođača posljednjih godina smanjuje i kreće oko 6.300.

Vrijednost eko shema

Nacionalni plan razvoja eko poljoprivrede, koji je tek lani donesen, prema Kraljičkoviću je konzervativan zbog straha gubitka potpora jer se prati i ishod mjera.

S druge strane, drži da su brojne okolišne mjere EU odnosno eko sheme koje su na raspolaganju našim korisnicima putem Strateškog plana ZPP-a, a kako bi postala klimatski netralan kontinent do 2050., još veći izazov za razvoj agrara jer su šire zamišljene od eko poljoprivrede, koja sada ide u smjeru smanjenja ugljičnog otiska na proizvodnji hrane.

Radi se o kontroliranoj proizvodnji zdrave hrane, koja ima jedinstvenu EU oznaku, zelenu eko markicu. Za nju drži da je dobro prihvaćena od strane eko proizvođača, iako se potrošači teško snalaze među brojnim drugim oznakama u trgovinama, kojih ima više od tisuću na otvorenom tržištu.   

Francuzi ga nagradili za zasluge na području poljoprivrede

Premda je službeno u mirovini, sigurni smo da neće "mirovati", a njegova iskustva nadležni koristiti u postizanju cilja koji si je Zagrebačka županija zadala do 2030: Vodeća županija u ekološkoj proizvodnji u RH, 100% poljoprivrednih površina u eko uzgoju, 100% eko hrane u vrtićima, školama i bolnicama te eko jelovnik u svim restoranima i svim seoskim turizmima. 

Ističe da se iskreno i strastveno davao te uživao u poslu s vrlo promjenjivim intenzitetom, u osmišljavanju, predlaganju i provedbi brojnih programa, projekata, mjera, aktivnosti, uspostavi suradnje, kontakata...

"Ne s ciljem da se dopadnem šefu ili šefovima već da što više i bolje pomognem poljoprivredniku, stanovniku, čovjeku. Naravno da nisam uvijek bio ni shvaćen niti prihvaćen, ali nisam lako odustajao. Držim da nijednu 'važniju bitku' nisam izgubio", uvjeren je Kraljičković, koji je svojevremeno bio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.    

Navodi da je više puta bio u Hrvatskoj predlagan za određeno priznanje, ali "naravno da sam bio odbijen jer moj dres nije imao dovoljno pravu boju“. S druge strane, to su, ističe, nadoknadili Francuzi dodijelivši mu odličje Časnika (Officier, op.a.) nacionalnog reda za zasluge na području poljoprivrede.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.