Mateja Novak: U Hrvatskoj na eko tržištu vlada nered, treba utvrditi kome je to u interesu

Ovog je proljeća pokrenuta ekološka tržnica u Zagrebu, a o uspjehu njenog djelovanja pričalo se na konferenciji "Budućnost tržišta domaće ekološke hrane - primjer zagrebačke tržnice Jarun" kojeg je organizirao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja.

Na ovoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda s ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb nastavlja s radom na daljnoj promociji.

"Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima da nađu stabilno tržište", rekla je Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u gradskom Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo.

Većina kupaca slabo je educirana

Dodala je kako bi potrošači rado konzumirali hranu iz eko uzgoja, ali uz uvjet da nije previše skupa. Dobar dio smatra, ističe, da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. "Također, dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda", zaključila je.

Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnost i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika. "Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača", rekao je Rončević.

Jedna od panelistica konferencije bila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak. Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari.

"U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa", smatra Novak te dodaje da je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu.

Proizvođači pohvaljuju eko tržnicu Jarun

"Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno - takva hrana nas "liječi" i ima blagotvorno djelovanje na naš organizam", rekao je Dario Frangen iz OPG Eko Ranch Frangen koji imaju nasad crnog duda što je jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU te mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. 

U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podigli su eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. 

Franger je izjavio kako je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. "Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu".

"Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji s djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju", ispričao je prisutnima Ivica Budrovčan, vlasnik OPG-a iz Velike Pisanice, koji imaju eko gospodarstvo s osam krava, 12 crnih slavonskih svinja te 300-tinjak kokoši. Pohvalio je ovakav vid prodaje i tržnicu jer, kako kaže, ne moraju se više nalaziti s kupcima po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima.

Vrijeme je da se prepozna prednost malih OPG-ova

"Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu", naglasio je Budrovčan. "Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak.  No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše", istaknula je i Mirjana Strancarić čija tvrtka SMID koju je pokrenula sa suprugom Ivanom postoji od 2001., a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Prve korake u eko proizvodnji napravili su s traženim jabučnim octom. 

Biovega d.o.o s druge strane osnovane je sad već davne 1990., a u sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1.000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj - Zrno.

"Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da Vlada i Ministarstvo više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede", poručila je vlasnica i direktorica Jadranka Boban Pejić.

Poticanje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš 

S konferencije su također poručili da, iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem je razdoblju ovaj udio povećan za 5,5 postotnih bodova.

Lani je evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač.

"Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8, a u usporedbi s 2013. godinom veći je za 41,2 posto", zaključili su.

Ciljevi ZPP-a 

Naglašeno je pritom da Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.

Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.