Pretraga tekstova
Već su prije 2000 godina rimski vrtlari kupali sjemenke krastavaca, buče, lubenice te ostalih biljaka iz porodice tikvenjača u sirutki ili mlijeku. Koji su još vrtlarski trikovi za poticanje nicanja sjemena?
Vrijeme sjetve i sadnje pojedinih povrćarskih kultura je već krenulo, a prava sezona nas tek čeka. Kako bi biljke što zdravije krenule sa svojim rastom, stari su vrtlari koristili biljne kupke. Smatralo se da sve veće i tvrde sjemenke treba omekšati kako bi bolje izniknule te imale ljepše cvjetove ili ukusnije plodove, piše Andrea Kern u knjizi "Vrtlarski trikovi iz starih vremena".
Lukovičasto sjeme se se omekšavalo u otopini vode i kravljeg gnoja, grašak, grah i rotkvice u izvorskoj vodi, artičoke u otopini vode i šećera ili meda. Ako je sjeme staro, u život će ga vratiti namakanje u procijeđenoj vodi od kvasa za kiseli kruh čiji mikroorganizmi potiču klijanje tako da odvajaju bolesne dijelove klica s ovojnice sjemenke, a istodobno je hrane i štite od gljivica u tlu.
Prema zapisima, već su prije 2000 godina rimski vrtlari kupali sjemenke krastavaca, buče, lubenice te ostalih biljaka iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae) u sirutki ili mlijeku.
Mahunarke poput graška, graha, leće, boba i sl., najbolje je namakati najmanje sat vremena prije sjetve u čaju od kamilice. Potrebno je 2 čajne žličice suhih cvjetova ukuhati na 1 šalicu te ostaviti 10 do 12 sati da odstoji.
Valerijana potiče rast korijenja i "grije", govorili su stari. Ovu biljnu kupku vole luk, poriluk, rajčica, paprika, peruanska jagoda te ljetno cvijeće. Višesatna kupka u ekstraktu cvjetova valerijane pomoći će vrstama osjetljivima na hladnoću poput krastavaca i tikvica da i po nepovoljnom vremenu uspiju u nicanju.
Različite vrste gljivica mogu potpuno uništiti mlade biljčice, presjeći im stabljike ili razgraditi korijenje. Zaštitu od bolesti "crna noga" ili bolesti odumiranja biljke dobit će od hrena ili češnjaka. Prema receptu iz knjige, što sitnije narežemo 100 do 150 g od svake vrste i prelijemo kašu mlakom prokuhanom vodom ili kišnicom. Nakon sat, dva procijedimo. Ova kupka godi rajčici, krastavcima te cinijama, nevenu i kokotiću. Oprez, ovu kupku ne vole sjemenke mahunarki i kupusnjača.
Uvarak od poljske preslice će također osnažiti biljke. Ona je bogata silicijskom kiselinom, jača biljku koja postaje otpornija na gljivice. Posebno se prepruča u nju umočiti gomolje krumpira.
Poljska preslica djeluje kao fungicid i insekticid - kako ju koristiti?
Časne sestre iz benedktinskog samostana u njemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvjetove valerijane, stolisnika, maslačka, kopirve, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humofix. Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprječavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku sjemenke propusnom, potiču rast korijenja te pomažu klijancima da postanu otporni.
Ovu otopinu posebno vole kelj i hren čije sjeme u njoj treba ostaviti 15 minuta. Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, rajčicu salatu, ciklu, peršin, papriku, blitvu, poriluk, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta mrkvu i celer.
Nakon što odstoji određeno vrijeme u kupki, odstranite sjeme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro sjeme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši te ga posijte isti dan jer je klijanje već započelo.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar. "Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas pr... Više [+]
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar.
"Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas prolazimo kroz redove vinove loze, teško je opisati osjećaj tuge, nemoći i razočaranja. Jer vinograd nije samo posao. To su rana jutra, dugi dani, briga oko svakog trsa, iščekivanje svake nove berbe i velika ljubav koju ulažemo tijekom cijele godine. U njemu je dio nas. Zato danas ne boli samo šteta koju vidimo, nego i sav trud, nada i želje koje su nestale u jednoj olujnoj noći.
Znamo da je poljoprivreda takva i da priroda uvijek ima posljednju riječ, ali postoje trenuci kada je to zaista teško prihvatiti.
Unatoč svemu, nećemo odustati. Tuga će proći, a ljubav prema vinogradu ostat će ista. Ponovno ćemo podići glavu, zasukati rukave i dati sve od sebe da iz ovoga izađemo još jači.
Hvala svima koji su nam se javili, poslali poruku podrške ili nas nazvali. Vaše riječi danas znače više nego što mislite."
Damir Senjan
prije 6 dana
Đuru Samo da vidiš slike od jučer 14.6 sve samljeto i to na širem području. Ono što bilo kod mene još sretno sve i prošlo, iz uz tuću, vjetar, Više [+] kišurinu kakvu nisam vidio od kad se rodio.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri ! Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri !