Biljke hvatalice

U organskim vrtovima problem štetnika nikad se ne rješava samo jednom metodom. Ponekad pomažu male ptice poput sjenica koje, kad se gnijezde, intenzivno pretražuju svaki kutak vrta u potrazi za kukcima i gusjenicama. Kad navale puževi, pomoć možemo očekivati samo od krupnijih ptica kao što su kos ili drozd ili od simpatične obitelji ježeva. Jednako poželjan pomagač može biti i kućna mačka u čijoj blizini obično nema problema s miševima ili voluharicama. No, životinje pomagači, koliko god brojne, ne mogu riješiti problem štetnika u cijelosti.

Prirodno lukavstvo

Priroda je odavno pronašla rješenja za prekomjeran broj štetnika pa se havarije događaju samo u neprirodnom okruženju. Goleme površine pod monokulturama dio su problema u kojem poljoprivreda ne ostavlja prostora za skrovišta korisnim životinjama. Oranica se naslanja na oranicu pa poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego posegnuti za kemijom. Organski vrtovi druga su priča. Čak i pojedini korovi, poput kovrčave kiselice, ostavljeni da narastu do pune veličine mogu se pokazati iznimno korisnima. Na njihovim mladim, sočnim izbojima crne lisne uši zadržavaju se radije nego na povrću, svrstavajući je tako u skupinu vrsnih hvatalica.

Što su hvatalice?

Pojam hvatalice moj je vlastiti naziv za sve biljne vrste koje privlače štetnike poput magneta. Korovska vrsta kovrčava kiselica tek je jedan od takvih primjera. Otkad sam to primijetila, svake godine ostavljam nekoliko biljaka na strateški važnim mjestima, primjerice u blizini blitve ili boba, koji je posebno osjetljiv na napad crnih ušiju. Umjesto da napadnu moje povrće, one se nastane na mladim sočnim dijelovima kiselice pa je moj jedini zadatak da čekam i da ih u pravom trenutku iznesem iz vrta.

Uspješna metoda

Napadnuti korov nije teško ukloniti. Uši se obično čvrsto drže za stabljiku pa vrtlar ne treba učiniti ništa drugo nego cijelu biljku, zajedno sa svim štetnicima, smjestiti u plastičnu vreću i dobro je zatvoriti. Takve biljke ne smiju se bacati na kompostište kako štetnici ne bi preživjeli i raširili se. I to je cijela mudrost. Na isti način, prema mom iskustvu, djeluju i druge biljke poput crnoga sljeza ili cvata rabarbare, koje također ponekad ostavljam kako bi poslužile kao hvatalice.

Tako možemo koristiti i bazgu, koja naveliko privlači lisne uši pa je dobro saditi ju u blizini voćnjaka. Takvih biljaka ima još mnogo i uvjerena sam da nema vrtlara koji za svoj vrt ne može pronaći barem jednu.

Autor: Kornelija Benyovsky Šoštarić Foto: Nino Šoštarić