• Trag Biljke
  • 24.11.2018. 07:30

Biljana Banović: Moja životna misija je povratak čovjeka prirodi i razvoj ekološke svijesti kod ljudi

Moja jasna poruka je da je sam čin povezivanja sjemena i tla uspjeh. Sezonu ne mjerimo po količini plodova već količini ljubavi i to upravo onoj koja nas je pripitomila i naučila da se oslobađamo ljutnje, riječi koje nam u intervjuu za Agroklub poručuje Biljana Banović.

Foto: Facebook/Trag biljke
  • 310
  • 115
  • 0

Biljana Banović višegodišnja je edukatorica iz sektora bio uzgoja, kolekcionarka starih i nasljednih sorti povrća i voća, čuvarica sjemena, začetnica motivacijskog vrtlarstva, šaptačica biljkama i velika zaljubljenica u prirodu. Njezin rad prepoznat je i u Hrvatskoj, a posebice je poznata njezina facebook stranica Trag Biljke. Inače, Biljana je Beograđanka, no s adresom u Banjaluci u koju se zaljubila. S ovom neobičnom ženom koja s mnogo ljubavi i znanja priča o bio uzgoju donosimo širi intervju.

Među ostalim, znamo Vas po Facebook stranici Trag Biljke? Kada ste uronili u taj bogati i čudnovati svijet bilja i o čemu pišete na svojoj stranici.

Trag Biljke je humanitarna stranica koja je nastala iz velike potrebe da probudim u ljudima trag biljke polazeći od istine da je vrtlarstvo jedan oblik atavizma i da nam je u krvi. Potrebna nam je samo inicijacija u taj čarobni svijet biljaka, a to je ljubav i zahvalnost. Trag Biljke je zapravo poezija vrtlarstva. Poezijom navodim pratitelja na trag ljubavi jer su biljke sposobne naučiti nas umjetnosti voljenja. Trag Biljke je ujedno i svojevrsna radionica jer sve svoje znanje poklanjam pratiteljima s namjerom da savladaju sve vještine koje su im neophodne da osnuju svoje vlastito neovisno kućanstvo. Fotografijama kao u stripu pokazujem metode kalemljenja, uzgoja iz reznica, sadnje i sjetve, izrade nacrta parcela u skladu s plodoredom, dužinom vegetacije biljaka i sestrinstvom biljaka, izradu tekućih gnojiva od 25 vrsta divljih i uzgojenih biljaka, pokazujem kako napraviti preparate od biljaka za zaštitu biljaka, učim ih da ne dijele bića na korisna i štetna jer je svako biće rođeno u samo njemu Univerzumom određenom trenutku i zaslužuje živjeti. Trag Biljke uči strahopoštovanju nad životom. Ujedno budim savjest po pitanju očuvanja starih sorti jer je to imperativ današnjice. Nekoliko godina Trag Biljke organizuira veličanstvenu razmjenu sjemena koja probija sve granice i putem koje se ljudi upoznaju sa sasvim nepoznatim starim sorta, a i sortama iz obiteljskog uzgoja. Organiziram i razmjenu plemki starih sorti koje dospijevaju u ruke iskusnih kalemara i samim tim se omogućava njihov opstanak.

Učim izradi zimnice bez kemije, kozmetičkih preparata od uzgojenih biljaka ukazujući na važnost proizvodnje vlastite hrane i proizvoda za njegu. Dobivam dnevno na desetine poruka u kojima pratitelji traže savjet u vezi uzgoja, sjemena ili samo pišu o tome koliko im je Trag Biljke unaprijedio život uvodeći ih u sasvim novu sferu biljkoljublja.

Biljana Banović: Kalemljeno je lako, ljekovito i ljubavno

Bavite se voćarstvom, imate voćnjak u kojemu je zastupljeno puno starih sorata voća, sami cijepite voćke.

S obzirom da se bavim bio uzgojem u skladu s prirodom koji podrazumijeva uspostavljanje predatorskog lanca i promatranje procesa u prirodi (ne nužno djelovanje) zaljubljivanje u stare sorte voćaka je bilo neminovno. Bio uzgoj podrazumijeva ujedno i rad s autohtonim sortama koje su otpornije i prilagođene svojoj okolini. Kalemljenja je vještina jednaka umjetnosti i direktno vezana uz očuvanje starih sorti. Potpuno sam zaljubljena u ovu vještinu i pokušavam ljudima prenijeti jasnu poruku da: lako je, ljekovito je i ljubavno je. Svojim rukama nešto stvoriti, podlogu i plemku spojiti, staru sortu spasiti od nestanka je veličanstven pothvat. Posebice želim inspirirati žene da se isprobaju u ovoj vještini i da je savladaju. Ujedno, to je također uvod u vlastito neovisno kućanstvo.

Biljana Banović zaljubljena je u stare sorte voća

Što proizvodite od voća i povrća?

Od voća proizvodim organske rakije ekselencije uz postupak koji se pažljivo prati od samog odabira ploda do postupka destiliranja. Osim toga, pravim kompote, sokove, džemove i postupak proizvodnje uz recepte dijelim sa svojim pratiteljima. Volim ekperimentirati kombinacijom voća i povrća uz dodatak divljih biljaka. Proizvodnja je za mene svojevrsna alkemija i velika radost. Svakoj tegli pristupam kao posebnom umjetničkom djelu i u nju unosim cjelovitu energiju. Stalno ukazujem na važnost vraćanja domaćih proizvoda na naše stolove jer su bez aditiva, umjetnih boja, pesticida, konzervansa i GMO soje. Važno je da odbacimo zavodljivo upakirane kvazidelicije i da se vratimo autentičnim prehrambenim vrijednostima.

Kolekcija od 674 sorte povrća

Prikupili ste i impozantne kolekcije starih sorata povrća. To je dobar potencijal za svojevrsnu banku gena. Koje biste posebno istaknuli i zašto su one važne i vrijedne?

Ja sam kolekcionarka starih sorti povrća. Moja kolekcija trenutno broji 674 sorte. Cilj mi je da do kraja naredne sezone taj broj prijeđe 1000. Kolekcionarstvo je opsesivna ljubav i jedna potpuno čarobna dimenzija života. Uvijek tragam za novim sortama i osnovni cilj mi je da ih podijelim s ostalim vrtlarima kako bih osigurala opstanak same sorte. Kolekcionarstvo ove vrste podrazumijeva sposobnost darivanja i dijeljenja i isključuje bilo kakvu sebičnost. Opstanak sorte je uvijek imperativ. Posebno sam zaljubljena u čilije i patlidžan. Pričom o ljekovitosti antioksidansa kapsaicina uspjela sam izazvati veliko zanianje za uzgoj čilija. Čili paprike su vrlo važne u bio uzgoju jer se od njih pravi nekoliko preparata za zaštitu biljaka i te recepte stalno ponavljam na svom blogu. Uvela sam ih u redovnu prehranu tako što sam osmislila novi recept za njihovo konzerviranje koji podrazumijeva kombinaciju s paprikama koje se kotiraju nisko na Scoville skali i taj recept redovno dijelim na stranici. U kolekciji su vrlo stare sorte graška, slanutak, rajčice, kukuruza, amaranata… Naročito sam ponosna na svoju kolekciju patlidžana koja trenutno broji 30 starih sorti. Bilo mi je potrebno par godina i mnogo razmjena da bih sve ove ljepotice sakupila na jedno mjesto. Trenutno imam najveću kolekciju patlidžana u regiji. Meni je bilo potrebno puno vremena za potragu, a mojim sugrađanima, pratiteljima i prijateljima je to sve sada dostupno na jednom mjestu – u kolekciji Trag Biljke.

Zimnica kao umjetničko djelo

Gradski vrtovi Banjaluke - novi koncept vrtlarstva

Sa suradnicima osnovali ste Udruženje građana Gradske bašte Banjaluka i pokrenuli ste istoimeni vrijedan projekt. Kako će on izgledati, što će značiti za grad i zainteresirane stanovnike, dokle ste stigli s pripremama?

Udruženje građana "Gradske bašte" će zasnovati prvu vrtlarsku zajednicu na teritoriju Banjaluke koja će se temeljiti na toleranciji, solidarnosti, razvoju međuljudskih odnosa i ekološke svijesti kod građana. Svaki naš član bit će emiter jedne ekološke ideje, a sam grad Banjaluka prvi u BiH koji će ovu ideju i realizaciju projekta učiniti vidljivim za druge gradove. Banjalučka gradska bašta će biti edukativni poligon jer ćemo kroz seriju od 12 radionica uvesti sudionike na projektu u metode bio uzgoja u skladu sa prirodom. Bio uzgoj je koncept života i podrazumijeva uspostavljanje sklada u sebi da bi se uskladili sa prirodom. Mi smo promatrači i uz podršku svih prirodnih resursa uzgajamo biljke. Udruženje ovim projektom rasvijetljava novi koncept vrtlarstva.

Projekt će povezati škole i vrtiće jer će za njih biti organizirane serije od 6 radionica potpuno prilagođenih njihovom uzrastu i razini znanja u školama. U školama će biti zasnovani cjeloviti koncepti od proizvodnje vlastitih presadnica, preko zasnivanja vrtova do osnivanja prvih banaka sjemena. Ovo udruženje čine fantastični ljudi koji su sebe dali u cijelosti kako bi ova priča imala ovakvu dimenziju. Naročito bih izdvojila Milku Tamamović, koja će uz mene biti mentor na ovom projektu, a koja je virtuoz vrtlarstva i Gorana Pivaševića kao koordinatora projekta i vrhunskog organizatora. To su iznad svega fantastični ljudi koji su dali ogroman doprinos kako bi se čitav ovaj projekat počeo realizirati.

Začetnica motivacijskog vrtlarstva 

Puno napora ulažete u ideju motivacijskog vrtlarstva, želite, kako ste mi rekli u jednom razgovoru, vratiti čovjeka čovjeku?

Ja sam začetnik motivacijskog vrtlarstva. Vrtlarstvom želim čovjeka olsoboditi strahova jer su upravo strahovi ono što nas blokira. Strah od neuspjeha nas sprječava da se prepustimo delanju. Moja jasna poruka je da je sam čin povezivanja sjemena i tla uspjeh. Sezonu ne mjerimo po količini plodova već količini ljubavi i to upravo onoj koja nas je pripitomila i naučila da se oslobađamo ljutnje. Ja uz pomoć biljaka više nemam "sposobnost ljutnje". Jedan od velikih uspjeha u ovoj sezoni je smanjivanje straha od plamenjača kod mojih vrtlara. Ukazujući im na činjenicu da je svako biće tu da bi se nahranilo, da su biljke sposobne da se brane i da same uspostavljaju odnose da i agresivna gljivica može osjetiti ljubav pa "hajde da je pokušamo voljeti" uspjela sam prevazići jedan stoljetni vrtlarskii strah. Motivacijsko vrtlarstvo baziram na nekoliko važnih istina:

  • Biljke nas uče umjetnosti voljenja i tu ljubav prvo razvijamo prema sebi.
  • Vrtlarstvo nas fokusira na Sadašnji trenutak u kojem smo sigurni. Iako zvuči nestvarno mi smo zapravo rijetko zaista fokusirani na sadašnjost.
  • Vrtlarstvo je najbrži put da se praktično ostvarimo što je od velikog značaja. Zato uvijek savjetujem njegu plodonosnog povrća naročito u školskim vrtovima jer taj susret s praktičnom ostvarenošću je ljekovit.
  • U tlu živi nepatogena bakterija Mycobacterium vaccae koju udišemo dok radimo sa zemljom i koja nakon inkubacije od tjedan dana u nama pospješuje pojačano lučenje hormona sreće.

Nikada nije bilo važnije da čovjeka vratimo prirodi jer su resursi planete već dosta potrošeni našim lošim navikama. Ja to postižem ljubavlju. 

Susret biljaka i djece je ljekovit

Koliko je važno ljubav prema biljkama i prirodi prenositi na najmlađe u vrtićima, školama i kakvi su vam planovi?

Susret biljaka i djece je ljekovit. Dovoljno je da djeca dodiruje biljku i da u tom spoju osjete energiju ljubavi koja protiče. U ovoj eri tehnologije i velikog protoka informacija mi gubimo realni kontakt s djecom. Ekološka osviještenost je na niskoj razini i vrijeme je za promjene. Ja svojim pratiteljima radim posebne nacrte malih vrtova za njihovu djecu. Sve je prilagođeno malim ručicama i njihovoj potrebi da se igraju bojama. Tu se uzgajaju cherry rajčice u različitim bojama, čokoladne paprike, niski kukuruzi, mahunarke u bojama i sve je izrazito blagog ukusa da bi djeci bilo jestivo. Posebno mi je važno da djecu upoznam sa značajem sjemena i uloge kukaca u prirodi. Učimo voljeti svako biće i naučiti njegovu ulogu u bio uzgoju, učimo slova upoznajući biljke, učimo proizvoditi vlastitu hranu. U okviru projekta Banjalučka gradska bašta imat ćemo priliku pratiti kroz čitav tijek trajanja projekta promjene u ekološkoj osviještenosti kod djece i koliko je urbano vrtlarstvo utjecalo na njih.

Plodonosno povrće - susret s praktičnom ostvarenošću je ljekovit

Plod je dar biljke i ona obilno daruje samo kad je voljena i sretna

Komunicirate s biljkama, vi ste njihova svojevrsna šaptačica. Možete li ukratko opisati tu ljubav i  sa njima?

Biljke su emotivna bića koja komuniciraju energijom, dodirom i telepatski sa svojim uzgajivačima. Međusobno komuniciraju fitoncidima i feromonima. Međukorijenska komunikacija je osnova bio uzgoja jer podrazumijeva kombinaciju biljaka koje su šaptači ostalim biljkama i mire njihove energije. Ja bića ne dijelim na korisna i štetna jer to je taj egocentrizam iz kojih želim da izađemo. Svako biće komunicira, samo nama ograničenje čulima ne dopušta da taj šapat biljaka zaista i čujemo. Komunikacija čovjeka i biljke je muzički dijalog. One proizvode melodiju u tom odnosu. Nju zaista i možemo čuti ako imamo adekvatnu tehničku opremu. Biljke nas ne vide, ali osjete naš dodir. U mom odnosu s biljkama je suglasje koje nas povezuje s Nebom. Kao prevenciju bolesti ja jačam njihov imunitet razgovorom i pričama o ljubavi.  U prolazu im dodirujem lišće i ljubim ga. Često stanem iznad biljke i govorim joj koliko je lijepa i važna u toj sinergiji s ostalim biljkama. Naročito mi je važno da se taj ljubavni zapis sezone prenese putem sjemena ostalim vrtlarima.

Biljke pamte kratkoročno i dugoročno. Dugoročna memorija je zapis u sjemenu. Tu informaciju prenose u nove vrtove i pripitomljavaju nove biljke. Tako moje biljke postaju šaptači i uče ljubavi nove vrlare. U uzgoju su mi najveći pomagači divlje (korovske) biljke jer su domicilne i najbolje poznaju uvjete za život na toj lokaciji. One su indikatori tla, ali i asistenti u uzgoju jer biljkama najbrže prenose informaciju o meni. Na taj način me sasvim nove biljke brzo zavole što je preduvjet za plodonošenje. Plod je dar biljke i ona obilno daruje samo kad je voljena i sretna.

Što želite dodati na kraju razgovora?

Ja dobivam svakodnevno na desetine poruka mojih pratitelja. Na taj način pratim njihov rast. Ono što je nevjerojatno u njima je bliskost. Svi me doživljavaju kao nekog koga dobro poznaju i tko im je jako blizak. To je taj krug ljubavi koji se zatvara. Istina je da poznaju dobro poruku koju nosim. Onog trenutka kada se čovjek stavio u ulogu promatrača, a ne sudionika u prirodnim procesima sebi je nametnuo puno problema. Nije sretan i u svakom segmentu života potrebna mu je stručna pomoć kako bi prevazišai bijes i tugu. Zato sam im ja bliska. Kao praiskon ja ih podsjećam koliko je važno voljeti sebe. Čovjek je veličanstven i želim da to i vidi u sebi. Upravo tu veličanstvenost.


Tagovi

Biljana Banović Trag biljke Motivacijsko vrtlarstvo Kalemljenje Čuvarica sjemena Šaptačica biljkama


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi