Avasi je masnorepa pasmina ovaca koja se uzgaja na području Izraela, Sirije, Libanona, Iraka, Irana, Turske i Saudijske Arabije. Nastala je u specifičnim klimatskim i vegetacijskim uvjetima pustinje i polupustinje. Ime je dobila po beduinskom plemenu Avasi s područja rijeke Eufrat. To je stara pasmina Bliskog istoka koja izvorno pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih osobina (mlijeko, meso, vuna i loj), vrlo snažne konstitucije, izražene otpornosti, prilagodljivosti i skromnosti. Avasi se koristi za proizvodnju mlijeka (Izrael), za meso (većinom u arapskom svijetu) ili za dvojaku proizvodnju (meso i mlijeko). Ova pasmina je stara oko 5.000 godina te je u početku mliječnost ove pasmine bila oko 60 litara mlijeka po laktaciji. U Izraelu je sredinom prošlog stoljeća počeo sustavan selekcijski rad u cilju formiranja mliječnog tipa avasija. Tako da danas visokomliječne avasi ovce proizvode oko 500 litara mlijeka, a pojedina grla i znatno više. Laktacija im traje od 200 do 250 dana, rijetko i duže, do 270 dana. Zahvaljujući izvrsnoj proizvodnji mlijeka ta se pasmina dosta izvozi pa je danas ima na svim kontinentima. U više navrata uvezena je i u Hrvatsku radi poboljšanja mliječnosti naših izvornih pasmina ovaca, posebno istarske i paške. Avasi ovce su krupne, većeg tjelesnog okvira i snažne konstitucije. Prednji dio trupa nešto je niži od stražnjeg tako da se leđna linija penje idući od glave prema repu, a zatim ponovno pada. Odlika pasmine je neobičan rep koji je širok u korijenu, gdje sva grla bez obzira na spol, odlažu određene količine loja. Glava je srednje velikog ispupčenog profila. Ovce su šute, a ovnovi rogati. Tijelo ovaca prekriveno je bijelim, otvorenim runom sastavljenim od šiljastih pramenova grube vune. Lošija je obraslost trbuha i donjeg dijela vrata. Prosječna težina ovnova je 80 do 120 kg, a ovaca 60 do 70 kg. Od jedne ovce prosječno se dobije 2,5 do 3 kg neoprane vune. Prosječna porodna masa janjadi je 4,4 kg.
