Uzgoj puževa

Uzgoj puževa

<p>Jestivi <strong>puževi</strong> su tisućama godina na jelovniku raznih europskih zemalja. Po količini uzgoja i po potro&scaron;nji Francuska je prva u svijetu. Razlozi za početak uzgoja puževa su velika potražnja u Europi za ovim specijalitetom, mala početna ulaganja, lako skupljanje puževa i uzgoj. Prva farma puževa zasnovana je oko pedeset godina prije Krista u mjestu Tuskan, nedaleko od Rima.</p> <h3>Načini proizvodnje puževa</h3> <p>Na otvorenom se uzgoj puževa u cijelosti odvija vani, na otvorenim povr&scaron;inama. Puževi se smje&scaron;taju u parcele koje su zatvorene sigurnosnim ogradama. Uzgajaju se tijekom cijele sezone, praktički bez posjećivanja do ubiranja. Ovaj način najvi&scaron;e je zastupljen u Italiji. Potrebna su minimalna ulaganja i to za žičanu ogradu te elektručni ogradu radi spriječavanja bježanja puževa. U prostoru za uzgoj puževa uzgajaju se i biljke za kontinuiranu hranidbu, a to mogu biti kupusnjače, repice, salata, suncokret te se može hraniti i raznovrsnom biljnom krmom (zbog čega se smatra &scaron;tetočinom) kao &scaron;to je voće te također i li&scaron;će, povrće i žitarice. Najbolja gustoća puževa u ekstenzivnom načinu uzgoja je 6 do 10 komada po četvornom metru. U zatvorenom načinu uzgoja podrazumijevamo klimatski kontrolirane zgrade u kojima puževi borave svo vrijeme u kontroliranim uvjetima. Hrane se specijalnim koncentratima pripremljeni za svaku etapu razvoja puževa. Ovaj način uzgoja zahtjeva velike početne investicije&nbsp; te stalnu pozornost&nbsp;i nazočnost čovjeka. Uzgoj puževa na otvorenom omogućuje proizvodnju puževa tijekom cijele godine. Uzgoj u otvoreno-zatvorenom načinu uzgoja omogućuje uzgoj puževa i proizvodnju tijekom cijele godine i proizvode dostupne trži&scaron;tu u svako vrijeme. Reprodukcija i uzgoj mladih koristi metodu u zatvorenom tipu držanja dok se faza uzgoja odvija u otvorenom tipu. Ovaj tip prakse prihvaćen je u Francuskoj. Kombinirani način uzgoja podrazumijeva plastenik -&nbsp;staklenik za uzgoj puževa gdje vanjske temperature nemaju utjecaja na proizvodnju&nbsp;te plastenik za mlade puževe gdje mogu rasti i hraniti se bez ikakvih &scaron;tetnih i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Parcela za uzgoj je u cijelosti prekrivena zatamnjenim materijalom dajući puževima za&scaron;titu od sunca, vjetra, tuče te osiguravajući biljke za hranu. Ova kombinacija daje najbolje od oba načina uzgoja. Prvi uzgoj puževa traje godinu i pol dana i u tome periodu nema zarade. Nakon dvije godine jamči se vraćanje 70% uloženih sredstava, a svaku slijedeću godinu 100%. Na jednom hektru zarada je oko 45 000 E godi&scaron;nje. Početna ulaganja za farmu povr&scaron;ine 2000 m2 iznosi 5 do 6 tisuća E. Realna slika poslovanja dobije se nakon tri godine. Najpovoljnija klima za uzgoj puževa je umjerena s 15 do 24˚C te visokom vlažno&scaron;ću (75 do 95%). Optimalna temperatura je 21˚C. Posebno je potrebno puževima vlažno okruženje, ali ne vodeno. Najveću aktivnost imaju tijekom noći, 2 do 3 sata nakon padanja mraka. Tlo na kojem obitavaju treba biti srednje kvalitetno gdje nema puno pijeska, a ni gline. Najbolje vrijeme za skupljanje puževa je kasno navečer i noću, kada su aktivni u potrazi za hranom.</p> <h3>Razmnožavanje puževa</h3> <p>Puževi su hermafroditi&nbsp;te iako imaju i mu&scaron;ke i ženske reprodukcijske organe moraju se pariti s drugim puževima iste vrste prije polaganja jaja. Trebaju tlo od najmanje 5 cm dubine u koje će položiti jaja&scaron;ca. Vrijeme inkubacije ovisi o temperaturi&nbsp;pa može trajati od 18 (20˚C) do 35 (10˚C) dana.</p> <h3>Jestive vrste puževa</h3> <p>Dužina jestivih suhozemnih puževa kreće se od 1 mm do 312 mm koliko je dugačak afrički gigantski puž. Najče&scaron;će jestive vrste puževa su:</p> <ul> <li>Helix aspersa ili puž primorac</li> <li>Helix pomatija ili vinogradarski puž</li> <li>Otala lactea</li> <li>Iberus alonensis</li> <li>Cepaea nemoralis (&scaron;umski puž)</li> <li>Cepaea hortensis (vrtni puž)</li> <li>Otala punctata</li> <li>Otala vermiculata</li> <li>Helix lucorum</li> <li>Helix adanensis</li> <li>Helix aperta</li> <li>Theba pisana</li> <li>Sphincterochila candidisima</li> <li>Achatina fulica</li> </ul> <p>Literatura:</p> <ul> <li>B. Volčević:&nbsp;Uzgoj puževa (Neron, Zagreb, 2005)</li> </ul>

Baza stočarstva - Tekstovi