Područja juga kontinenta mogla bi ostati bez uvjeta za uzgoj pojedinih kultura, dok se posljedice ekstremnih vremenskih prilika sve više osjećaju i u sjevernijim dijelovima Europe, upozorila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš
Suša, visoke temperature i sve veći nedostatak vode mijenjaju uvjete za poljoprivredu diljem Europe. Posebno su ugrožena područja Sredozemlja, gdje bi pojedine kulture zbog sve sušnijih uvjeta mogle postati neprikladne za uzgoj.
"Neke kulture više neće uspijevati, posebno u najsušnijim područjima Sredozemlja i južne Europe", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA) za European Newsroom.
Ni veća ulaganja u navodnjavanje ne moraju biti rješenje. U dijelovima Europe vode jednostavno neće biti dovoljno za takav način prilagodbe, pa bi zemljište koje se danas koristi za poljoprivredu u budućnosti moglo postati neprikladno za proizvodnju.
Ovogodišnje ljeto pokazalo je koliko su problemi već izraženi. Dugotrajna sušna razdoblja i visoke temperature nisu pogodili samo poljoprivredu, već su se posljedice osjetile i na prometnoj i energetskoj infrastrukturi. U pojedinim dijelovima Europe ekstremni vremenski uvjeti već otežavaju svakodnevno funkcioniranje, a posljedice su sve vidljivije i na poljima.
"Teške suše poremetile su poljoprivredu, naš promet, pa čak i energetsku infrastrukturu. I vidjeli smo snažne toplinske valove u mnogim dijelovima Europe koji su imali velike posljedice na infrastrukturu, zdravlje i dobrobit ljudi“, dodala je.
Hrvatska među sušom najteže pogođenim zemljama EU, gubici kukuruza i do 70 posto
Za poljoprivrednike je posebno zabrinjavajuća kombinacija manjka vode i visokih temperatura. Posljedice se već osjećaju na usjevima, a žetve u pojedinim područjima kasne i donose manje prinose. Problem bi se mogao osjetiti i izvan polja, već tijekom ove zime, kroz dostupnost hrane i opskrbu tržišta.
Suša se pritom više ne može promatrati kao problem ograničen na jug Europe. Posljedice se šire i na područja koja se tradicionalno ne povezuju s ozbiljnim manjkom vode. Ukrajina i Mađarska suočavaju se sa sušom, dok su neuobičajeno suhi uvjeti zabilježeni i u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj.
"Takve promjene otvaraju pitanje kako će izgledati europska poljoprivreda u godinama koje dolaze. Sjeverniji dijelovi kontinenta mogli bi postati pogodni za uzgoj nekih novih kultura, ali to neće nužno biti dovoljno da se nadoknade gubici nastali zbog suša, poplava i drugih ekstremnih vremenskih događaja", napominje.
Odluke o poljoprivredi, infrastrukturi i drugim područjima zato se više ne bi trebale donositi gledajući samo nekoliko godina unaprijed. Pri planiranju ulaganja potrebno je uzeti u obzir klimatske uvjete koji će oblikovati proizvodnju i gospodarstvo tijekom desetljeća, odnosno računati s vremenskim horizontima od deset, 20 i 50 godina.
Upozorenje dolazi nakon izvješća Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre) Europske komisije o sušnim uvjetima koji zahvaćaju polovicu EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo. Niski vodostaji rijeka već su prisutni u više dijelova Europe, a istodobno se pogoršavaju uvjeti za uzgoj pojedinih kultura.
Koliki je problem suša za europsku poljoprivredu pokazuje procjena objavljena u ožujku. Suša je trenutačno odgovorna za 54 posto poljoprivrednih gubitaka u EU-u, dok na obilne oborine otpada 21 posto, mraz 16 posto, a tuču devet posto.
"Podaci pokazuju zašto prilagodba klimatskim promjenama više ne može čekati povoljnije proračunske okolnosti. Ulaganja u otporniju poljoprivredu, vodne resurse, promet i energetiku potrebna su već sada jer bi se dio štete mogao izbjeći pravodobnim djelovanjem“, smatra Ylä-Mononen.
No, prilagodba sama po sebi nije dovoljna. Europa istodobno mora smanjivati emisije i pripremati se za klimatske posljedice koje će se osjećati čak i uz ambiciozno smanjenje emisija.
Za takva će ulaganja biti potrebna znatna sredstva. Procjene EEA-e pokazuju da bi prilagodba klimatskim promjenama u prometu, energetici i poljoprivredi do 2050. mogla stajati između 53 i 137 milijardi eura godišnje, ovisno o porastu temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Tagovi
Autor
Damir Senjan
prije 23 sata
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+]
