Postavljanje suvremene meteorološke postaje bila je ideja udruge Istramet koju je prepoznala Lokalna akcijska grupa "Središnja Istra" te pomogla u njenoj realizaciji!
Prva profesionalna agrometeorološka postaja iz sustava udruge Istramet (postoji još jedna u Muntrilju, ali nije kompletna) i službeno je otvorena na Stanciji Pataj kraj Pazina, javlja Glas Istre.
Smještena je u vrtu obiteljske kuće Šterpin, a osim osnovnih meteoroloških parametara korisnicima će na portalu istramet.hr uskoro biti dostupni podaci o temperaturi i vlažnosti tla što će značajno olakšati planiranje poljoprivrednih radova (sjetve i sadnje) ili pripomoći gljivarima pri procjeni kada krenuti na teren. Podaci su mjerodavni za veći dio središnje Istre, a posebice za više dijelove Pazinštine i Žminjštine.
U gornjem dijelu postaje na visini od dva metra nalaze se senzori koji mjere temperaturu zraka, relativnu vlažnost, smjer i brzinu vjetra, količinu kiše, kao i UV indeks, te solarno zračenje (vati po kvadratnom metru). Na metar visine nalazi se odašiljač koji svakih nekoliko sekundi šalje podatke prema računalu postaje, dok se ispod zemlje, na dubini od 20 i 40 centimetara nalaze senzori koji mjere temperaturu i vlažnost tla.
Postavljanje suvremene meteorološke postaje bila je ideja udruge Istramet koju je prepoznala Lokalna akcijska grupa "Središnja Istra" te pomogla u njenoj realizaciji sredstvima Istarske županije koja iznose 15 tisuća kuna. Planira se postavljanje još jedne ovakve postaje na optimalnoj lokaciji na području Poreča čime će se pokriti čitavo područje LAG-a te time pripomoći razvoju poljoprivrede. Postaja je postavljena u sklopu projekta "Primjena suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poljoprivrede Istarske županije".
Dugoročni cilj Istrameta nije samo iznijeti vrijednosti, primjerice vlažnosti tla u centibarima, što većini poljoprivrednika neće mnogo značiti, već napraviti jedan razumljiv i pojednostavljen agrometeorološki prikaz po kojem bi se u perspektivi poljoprivrednici mogli ravnati. Izrada toga sustava nije toliko jednostavna, jer se u obzir mora uzeti o kojoj se poljoprivrednoj kulturi radi, primjerice transpiracijski koeficijent kod masline, zatim kolika je starost i gustoća nasada, očekivani urod te o kojoj se vrsti tla radi, jer se u Istri tla umnogome razlikuju.
Tek na temelju tih vrijednosti i stvarnih izmjerenih podataka poljoprivrednik će dobiti točnu vrijednost koliko treba primjerice dodati vode po stablu, a to je krajnji cilj ovoga projekta koji se planira širiti razvojem mreže specijaliziranih agrometeoroloških postaja i edukacijom poljoprivrednika kako koristiti dostupne podatke u cilju bolje zaštite bilja, racionalnijeg navodnjavanja, te naposljetku zaštite okoliša.
Foto: bigstockphoto.com, Fotokon
Tagovi
Autorica
Ivana Nađ
