Proljeće 2026. moglo bi biti hladnije i kišovitije?

Najnovije dugoročne meteorološke prognoze za proljeće 2026. godine upućuju na zanimljiv i potencijalno dinamičan razvoj vremenskih prilika u Europi. Prema dostupnim sezonskim modelima, kontinent bi mogao ući u proljetne mjesece pod utjecajem tzv. "kolapsa" La Niñe, procesa u kojem slabi hladna faza u tropskom Pacifiku, a globalni atmosferski sustav postupno prelazi u novu ravnotežu, objavio je Severe-weather.

Meteorološko proljeće obuhvaća razdoblje od ožujka do svibnja i predstavlja prijelaz iz zime prema ljetu. Upravo zbog tog prijelaznog karaktera, proljeće često donosi nagle promjene vremena, izmjenu hladnijih i toplijih prodora te izraženu ciklonalnu aktivnost.

Zima 2025./2026.: Velike razlike između sjevera i juga

Prije ulaska u proljetnu prognozu, meteorološki stručnjaci osvrću se na tijek zime 2025./2026. godine. Analize temperaturnih odstupanja u posljednjih 60 dana pokazuju izraženiji hladni signal nad sjevernom, sjeveroistočnom i istočno-središnjom Europom, dok su zapadno-središnji i južni dijelovi kontinenta uglavnom bilježili iznadprosječne temperature.

Oborinski trendovi također su pokazali velike razlike: središnja i sjeverna Europa bile su sušnije od prosjeka, dok su jugozapad i jug kontinenta bilježili više oborina. Ovakav kontrast stvorio je vrlo izraženu podjelu između "sušnog sjevera" i "vlažnog juga".

No, stručnjaci upozoravaju kako je u atmosferi već započeo još jedan važan proces koji bi mogao obilježiti kasnu zimu i početak proljeća - stratosfersko zatopljenje koje podrazumijeva nagli porast temperature i tlaka u stratosferi, što može dovesti do slabljenja ili čak raspada polarne vrtložne struje. Sve to može rezultirati prodorima hladnijeg zraka prema Europi.

Prognoze ukazuju na snažan val zatopljenja u stratosferi, pri čemu se povećava mogućnost nestabilnog vremena u ožujku, uz češće ciklone i hladnije epizode u središnjoj i sjevernoj Europi.

Nestabilno proljeće i više oborina

Najnoviji sezonski podaci modela ECMWF-a predviđaju prevladavanje višeg tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom i jugoistočnom Europom, dok bi središnji i zapadni dio kontinenta mogli biti pod utjecajem nižeg tlaka. Takav raspored često znači nestabilnije vrijeme, češće fronte i promjenjive temperature.

Temperaturni trendovi prema ECMWF-u sugeriraju toplije proljeće na jugoistoku Europe, dok bi zapadna i sjeverna područja mogla imati temperature oko prosjeka ili blago ispod njega.

Oborinski signal je izraženiji: većina Europe mogla bi imati više oborina nego inače, što ukazuje na proljeće s učestalijim kišnim razdobljima.

Sličan scenarij prikazuje i britanski UKMO model. On također vidi anticiklonu na sjeveru i jugoistoku te ciklonalnu zonu koja se zadržava iznad Ujedinjenog Kraljevstva i širi prema središnjoj Europi. Posljedica bi bile češće epizode sjeveroistočnog strujanja, koje može donijeti svježiji zrak u unutrašnjost kontinenta.

Snijeg u proljeće? Moguć u travnju

Iako proljeće označava kraj zime, snijeg u prvoj polovici sezone nije neuobičajen, osobito u višim predjelima i sjevernijim područjima Europe. Kombinirane prognoze ECMWF-a i UKMO-a sugeriraju da bi ožujak mogao imati manje snijega od prosjeka, no travanj bi mogao donijeti iznenađenja osobito u sjeverno-središnjoj i istočnoj Europi, gdje se spominje mogućnost normalnih ili čak iznadprosječnih snježnih epizoda.

DHMZ upozorava: Suša, dugi toplinski valovi i tuča najveća su prijetnja hrvatskoj poljoprivredi

Sve u svemu, proljeće 2026. u Europi moglo bi biti obilježeno čestim promjenama vremena, povećanom količinom oborina i povremenim hladnijim prodorima osobito u središnjim i sjevernim krajevima kontinenta. Stručnjaci zaključuju kako će upravo kombinacija stratosferskog zatopljenja i slabljenja La Niñe biti ključni faktori koji će oblikovati vremensku sliku nad Europom u nadolazećim mjesecima.