Legenda o snježnoj Gospi: snijeg usred ljeta?

Govoreći o vremenskim uvjetima tijekom 2016. godine, kao pokazateljima promjene klime i očekivanja u 2017.-toj, Mario Vučetić, dipl.ing.fiz., ispred Državnog hidrometeorološkog zavoda poručio je u okviru intervjua na ovogodišnjem Noćnjaku kako ćemo imati sve više i više problema s toplim zimama, premda prošlogodišnja zima to ne pokazuje.

Zima 2015./2016. ekstremno topla, sušno stanje odrazilo se na urod

"Kada govorimo o zimi 2015./2016., bitno je istaknuti kako je ista bila ekstremno topla, dok se količina oborina pokazala mozaičnom, što znači da je oscilirala oko prosjeka, odnosno, negdje je bilo više oborina od prosjeka, a negdje ispod, a upravo takvo sušno stanje nas je pratilo cijelu godinu te se kao takvo, manifestiralo kroz urod koji je na pojedinim mjestima bio izuzetno dobar, a na pojedinim izuzetno loš.

Biljka u vrlo kratkom periodu mora prijeći iz jedne fenofaze u drugu, manja kakvoća ploda

Problematika se, stoga, ogleda u tome, što će zbog zatopljenja biljna proizvodnja trpjeti, jer biljka nema na raspolaganju običajno dugi period postupne promjene vremena, nego mora u kratkom vremenu prijeći iz jedne fenofaze u drugu, što ide na uštrb kakvoće ploda.

2016./2017. prosječno topla, ali i sušna

Govorimo li o zimi 2016./2017., ista se pokazala prosječno toplom, ali i sušnom u cijeloj Hrvatskoj, a što najbolje pokazuje prosinac, koji je kao takav, interesantan jer je bio ekstremno sušan s izuzetno malim količinama oborinama u cijeloj Dalmaciji, a poglavito na Rabu, Malom Lošinju i Poreču gdje su zabilježene tek male, jedva primjetne količine oborina.

Globalno zatopljenje uzrokuje slabljenje barijere

Problematika se, isto tako, ogleda u tome što se globalno zatopljenje najviše osjeća na polovima što uzrokuje slabljenje barijere između hladnog polarnog zraka i toplog suptropskog. Zbog toga, su i prodori hladnog zraka sve češći i sve dublji tj. sve više idu na jug, i dakako, postaju stacioni, slabo se gibaju i pomiču prema istoku te se upravo zbog toga na jednom određenom mjestu zadržava hladni zrak, a što je najbolje pokazao i prvi mjesec.

Legenda o snježnoj Gospi

Kad hladni zrak stvori hladnu ciklonu koja donosi netipično vrijeme na području na kojem se nalazi, jednako tako i topli zrak postaje zarobljen na polu te tako dodatno zagrijava polove i nastavlja daljnje slabljenje barijere između polarnog i suptropskog zraka.

Kad će se stvoriti takva hladna ciklona u tom suptropskom području, nije poznato, ali teoretski je moguće da se dogodi i usred ljeta. Da, moguće je, teoretski, da nam usred ljeta padne snijeg, a na to nismo naviknuli ni mi, ni naše biljke. Govoreći o tome, možemo se sjetiti i legende o snježnoj Gospi, koja se ovakvim razvojem događaja vrlo lako može dogoditi ponovno.

Led se topi na polovima

Led se topi na polovima, a poglavito na sjevernom. Zagrijavanjem zrak postaje sve topliji te se problem, upravo stoga, ogleda u razlici između tropskog i suptropskog znaka koja je sve slabija. Valovi, naime, donose hladni zrak, a što se manifestira kroz dvije nepogodne stvari: zadržavaju se dulje vremena na istom području i dolazi do hladne ciklone na koju nismo naviknuli kako ni mi, tako ni naše biljke", priča Mario Vučetić.