• Znanstveno istraživanje
  • 28.03.2021. 18:00

Do kraja stoljeća ljeta bi mogla trajati šest mjeseci - što će biti s poljoprivredom?

Promjene u početcima godišnjih doba mogle bi dovesti do problema u uzgoju bilja jer bi usjevi nikli, cvjetali i pokušavali dozrijevati u pogrešno doba godine.

Foto: Depositphotos/Cavan
  • 771
  • 129
  • 0

Četiri godišnja doba bi mogla pasti u zaborav ako se nešto ne poduzme po pitanju ublažavanja klimatskih promjena. Prema novoj studiji, prenosi ScienceDaily, ljeta na sjevernoj hemisferi bi mogla trajati gotovo šest mjeseci, što bi postalo "novo normalno" do 2100. godine. Također, zime bi trajale kraće od dva mjeseca.

Prema autorima, promjene bi se najteže odrazile na poljoprivredu, zdravlje ljudi i okoliš.

Istraživači su proučavali duljinu godišnjih doba na sjevernoj hemisferi promatrajući povijesne klimatske podatke od 1952. do 2011. godine. Za svaku su godinu utvrdili početak ljeta izračunavanjem razdoblja s najviših 25 posto temperatura, dok je razdoblje s najnižih 25 posto temperatura definirano kao zima.

Poljoprivredu čekaju teška vremena

Nova je studija otkrila da je ljeto u prosjeku produženo sa 78 na 95 dana između 1952. i 2011,, dok je zima skraćena sa 76 na 73 dana. Proljeće je skraćeno sa 124 na 115, a jesen sa 87 do 82 dana. Sukladno tome, proljeće i ljeto započeli su ranije, a jesen i zima kasnije.

"Ljeta postaju sve dulja i vrela, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zatopljenja", objasnio je vodeći autor studije, Yuping Guan dodavši da su brojna istraživanja već pokazala da promjene godišnjih doba uzrokuju značajne rizike za okoliš i zdravlje.

Jesen i zima mogli bi započeti otprilike pola mjeseca kasnije, što bi do 2100. godine moglo rezultirati ljetom dugim šest mjeseci, odnosno zimom koja će biti kraća od dva mjeseca. Upravo takve promjene u početcima godišnjih doba mogle bi dovesti do problema u uzgoju bilja jer bi usjevi nikli, cvjetali i pokušavali dozrijevati u pogrešno doba godine. Također, mogu se urušiti i eko sustavi ako životinje i biljke ne usklade međusobne godišnje cikluse.

Dogodi li se zaista ovakva situacija, posljedice će vjerojatno biti dalekosežne. "Vruće i dulje ljeto donosit će češće suše i šumske požare", pojašnjava Congwen Zhu, istraživačica pojave monsuna te dodaje da toplije i sve kraće zime mogu uzrokovati nestabilnost koja dovodi do hladnih udara i zimskih oluja, sličnim onima u Teksasu i Izraelu.


Tagovi

Klimatske promjene Studija Ljeta Globalno zatopljenje Godišnja doba


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.