Okusi voća i tijekom zime, a recepti su jednostavni.
Konzerviranje voća u kućanstvu ima svoje prednosti. Znate kakve plodove ste koristili, kako je tekao postupak pripreme i možete ga prilagoditi svom okusu i potrebama.
Osim sokova, džemova, marmelada i likera od raznih vrsta možemo napraviti voće u rumu po tradicionalnom receptu. Ovako pripremljeno se koristi za pripremu kolača, pudinga, sladoleda, za palačinke, preljeve, voćne kreme. Od divljeg voća i šumskih plodova pravi se izvanredna turšija.
Ovakav način čuvanja voća za zimu je nekada bio popularan. Tajna je u kombinaciji šećera i ruma. Može se pripremati od početka dospijevanja jagoda i sve do kasne jeseni kada se beru posljednji voćni plodovi.
Za pripremu će vam biti neophodan keramički ćup ili lonac, a možete koristiti i staklenu teglu koju obložite papirom ili aluminijskom folijom i koja ima poklopac. Posuda se čuva na tamnom i prohladnom mjestu. Bitno je da sadržaj ne bude osvijetljen, odnosno u kontaktu sa Suncem. Rum treba biti 60 do 80 postotni.
Može se pripremati samo od jedne vrste voća, ali je okus bogatiji i proizvod ukusniji što je više različitih voćnih vrsta. Priprema se odvija po fazama kako voće dozrijeva. Sitniji plodovi i voće se operu i prosuše, da nema vode na njihovoj površini. Krupnijim plodovima se uklanjaju koštice, guli kora, režu se na komade.
Sam postupak pripreme se odvija tako da se u posudu stavi red odabranog i pripremljenog voća koje se pospe šećerom i prekrije rumom za dva prsta iznad površine voća. Orijentacijska količina voća, šećera i ruma je na 30 dkg voća dodaje se 10 dkg šećera i 2 dl ruma.
Koriste se jagode, maline, kupine, marelice, trešnje, višnje, kruške, šljive, dunje, grožđe. Za bolji okus možemo dodati malo svježeg ananasa. Jabuke treba izbjegavati, jer mogu potaknuti proces fermentacije i pojavu pjene. Ako se dogodi da počne proces fermentacije i stvara se pjena potrebno je na 3 l sadržaja dodati do 0,3 dl ruma. U ovom slučaju alkohol će zaustaviti vrenje.
Voće u rumu će biti spremno za konzumaciju tri tjedna od stavljanja posljednjeg reda voća, a najbolje je kada duže stoji, do Nove godine.
Ranije je turšija od voća bila izuzetno cijenjena zbog svoje ljekovitosti. Najbolja je od šumskih plodova i divljeg voća, a može i od pitomog voća koje nije tretirano pesticidima.
Najčešće se pravi od divlje jabuke i kruške, drijenka, šipka, gloga, trnine, borovnice i drugih plodova.
Potrebno je očistiti i oprati 4 kg voća koje stavimo u bačvu i prelijemo s 10 l vode. Prekrije se krpom ili poklopcem koji bačvu ne zatvara u potpunosti. To je neophodno kako bi tijekom fermentacije izašli plinovi. Proces traje oko mjesec dana na sobnoj temperaturi, a zatim se čuva u hladnijoj prostoriji. Ako želite ubrzati fermentaciju dodaje se manja količina smeđeg šećera ili meda.
Proces traje oko dva tjedna, ali nema tako intenzivan okus, aromu i ima manji sadržaj ljekovitih tvari. Koliko tekućine potrošite toliko možete dodati, ali će tijekom vremena turšija biti blaža. Najjači okus ima prva tekućina koju pijemo poslije završenog proces vrenja, a ona je i najzdravija.
Tagovi
Autorica
