Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pečenje rakije
  • 29.10.2020. 07:30

Tri načina temeljitog čišćenja kotla za pečenje rakije

Za vrijeme pečenja rakije talože se tvari masne i voštane prirode na zidovima samog kazana, na kapak, parovodnu pa čak i u cijevima kondenzatora ili tabarke. Zbog toga aparat prije spremanja treba dobro očistiti.

Foto: Depositphotos/adriaticphoto
  • 21.959
  • 353
  • 0

Kako dozrijevaju i najkasnije voćne vrste kao što su dunje i kasne sorte jabuka, tako se kraju primiče i ovosezonsko pečenje rakije. 

Jedan od uvjeta za dobivanje kvalitetnih destilata - rakija je održavanje aparata uvijek u čistom stanju. Nakon svake destilacije voćnog koma, kotao/kazan i poklopac (kapak) treba obilno oprati vodom kako bi se uklonili dijelovi i naslage destiliranog materijala. 

"Za vrijeme pečenja rakije talože se tvari masne i voštane prirode na zidovima samog kazana, na kapak, parovodnu, pa čak i u cijevima kondenzatora ili tabarke", naglašava prof. Armin Tot, koji se proizvodnjom i preradom voća bavi već desetak godina. 

Tot ističe kako je temeljnije čišćenje obavezno u sljedećim slučajevima:

  • na početku sezone
  • kada se završi s destilacijom voćnog koma, komine grožđa ili voćnih vina i prelazi se na prepicanje sirove meke rakije
  • u slučaju prelaska s destilacije voćnog kljuka ili sirove meke rakije koja potječe od jedne voćne vrste na one koji dolaze od druge voćne vrste (npr. ako nakon destilacije prevrelog koma kruške prelazimo na onu prevrelog koma šljive itd.)
  • pri prelasku s prepicanja meke rakije na prepicanje prepeka
  • ako je aparat za duže vrijeme stajao nekorišten

Destilacija vode 

"Temeljno čišćenje aparata obavlja se tako što se on rasklopi na dijelove koji se čiste četkom i otopinom sode bikarbone ili nekim drugim sredstvom za čišćenje uz ribanje. Nakon toga vrši se ispiranje hladnom vodom. Ona na kraju mora biti potpuno bezbojna i bez ikakvog mirisa", upozorava Tot dodajući kako se parovodna cijev koja spaja kotao s kondenzatorom čisti pomoću četke. Na njezine krajeve treba vezati uže te tako provlačiti kroz cijev.

Za vrijeme pečenja rakije talože se tvari masne i voštane prirode na zidovima samog kazana, na kapak, parovodnu pa čak i u cijevima kondenzatora ili tabarke

One koje se nalaze u samom kondenzatoru peru se tako što se otvor na izlazu iz njega zatvori, a odozgo nalije otopina sode. Nakon nekoliko sati ona se ispušta i temeljno ispire vodom. "Nakon što se aparat spoji, u kazan se naljeva obična voda, a ona se u hladnjak ne sipa niti propušta. Tada se zapravo vrši destilacija vode koja u vidu pare izlazi iz kondenzatora. Ona prolazi kroz ostale dijelove aparata te ga oslobađa od eventualno zaostalog stranog mirisa", pojašnjava ovaj stručnjak. 

Vanjski, bakreni dijelovi čiste se 10%-tnom otopinom limunske kiseline, koja se nanosi na još tople dijelove aparata, pa nakon kratkog vremena djelovanja dobro ispere hladnom vodom.

Kako izabrati optimalan kazan/kotao za pečenje rakije?

Ako se aparat neće duže koristiti, kotao treba držati otvorenim, kako bi se dobro isušio. Isto važi i za ostale dijelove.

Iskuhavanje vodom 

"Da bi se lijepo oprali svi dijelovi preporučujem iskuhavanje vodom u koju smo dodali 1% kaustične (žive) sode", druga je metoda koju otkriva Tot dodajući da nakon toga destiliramo običnu vodu da svuda prođe i ispere. Isto možemo primijeniti i na običnim kotlovima. "Potrebno je kilogram sode i sto litara vode sipati u njega, postaviti lulu i ostalo kao i za normalno pečenje. Dovoljno je da se kuha jedan sat, zatim se ta otopina prospe, ponovo nalije voda, založi i čeka da krene destilirana voda na lulu." Potrebno je 15 minuta procesa nakon čega je postupak gotov, a kazan, kako komentira, čist k'o suza.

Ističe da ovaj prvi dio koji se odnosi na iskuhavanje kotla sa sodom, hod pare kroz lulu i dolazak u kondenzator osigurava maksimalni učinak čišćenja i pripremu za destilaciju. "Da bi bili sigurni da je i potonji maksimalno očišćen i pripremljen, i pored prolaza destilata iz kotla, može se koristiti 10%-tna otopina vinske sode i s njom napuniti kondenzator do vrha. Izlaz na njemu treba prethodno zatvoriti, pa ga na isti način isprati običnom hladnom vodom i to par puta puneći ga i prazneći", kaže i napominje da se ne preporučuje iskuhavanje bez vode u tom dijelu aparata.

Kako napraviti rakiju od dunje ili jabuke?

Prvi razlog je, upozorava, to što će se bakar kondenzatora pregrijati, a posljedica toga je da će kod prvog idućeg pečenja rakija prvog kotla mirisati na bakar. Drugi je što će se eventualna patočna ulja te mehaničke nečistoće zaostale od prethodne destilacije uslijed visoke temperature zalijepiti za vršne dijelove unutrašnjosti pa će kod polaska rakije u sljedeća dva tri kazana u prvencu biti sitnih bjeličastih čestica.

"Većina kazandžija pri izradi pojedine dijelove fiksiraju hladnim lemovima, kalajem, i postoji opasnost da dođe do popuštanja tih spojeva i probijanja vode iz vanjskog omotača tabarke u sam kondenzator", upozorava. 

Namakanje razblaženom sodom

Treći se način odnosi na postupak u kojem se kotao čisti tako da se razblaženom sodom namoče svi unutrašnji dijelovi aparata. "Ali, ni soda ne može sve napraviti trenutno, zbog debljine naslage pa se predlaže ribanje. Ako su dijelovi nedostupni za ribanje, onda je prijedlog da se otopina u tom dijelu zadrži par sati", preporučujem.

Time je završen dio koji se odnosi na aktivnost sode, masno voštane naslage su nepovratno razgrađene i samo ih još treba ukloniti sa svih unutrašnjih površina. Sve se obilno ispere vodom. No, tu nije kraj jer postoji mogućnost da se pojavi dodatni problem. Naime, jedna količina sode će vjerojatno ostati na onim neravnim i nepristupačnim mjestima, a i mali mikrosloj na onima koja su čak i dobro isprana vodom. Rješenje je u destilaciji i to čistom vodom. 

"U tabarku se ne sipa voda jer se mora dozvoliti da vodena para pri kondenzaciji skine sodu s bakra i očisti svaki djelić kazana. U protivnom će je alkoholne pare u destilaciji sigurno odvesti do rakije. Ili će na njih u prvoj obradi naletjeti proteini iz čega će soda napraviti dodatnu količinu amonijaka i nakon reakcije s bakrom, eto nam opet one 'čuvene' plave boje destilata", pojašnjava Tot.

Što je loza, a što komovica... 5 stvari koje milenijalci moraju naučiti o rakiji prije pijenja

Kaže da je zbog toga poželjno da na početku, neko vrijeme, izlazi para na lulu. Desetak minuta je sasvim dovoljno. Ovim se ujedno i testira ispravnost cjelokupnog sustava. "Bolje da vrisne pod vodenom parom nego pod rakijom. Ako nije u stanju izdržati 100 stupnjeva Celzijusa vodene pare i to u trajanju od samo 15 minuta, onda njime ne treba ni peći rakiju, jer će ionako morati izdržati kisele i alkoholne para koje imaju samo nešto malo niže temperature", jasan je Tot. 

"Ako nešto i popusti, a prije će biti da je popustilo mehaničkim udarima i ranije, mislim na spoj lule i kondenzatora, rješenje je brzo i jednostavno. Lemljenjem s kalajem se efikasno rješavaju svi loši spojevi, kao i nastale rupice uslijed istrošenosti materijala, mehaničkih i drugih oštećenja", njegova je preporuka. 

Bolje je da sustav vrisne pod vodenom parom nego pod rakijom

Ovaj stručnjak upozorava i na naslage kamenca koje su obično velike pri vrhu kondenzatora. "Tada treba kotao naliti vodom, postavi kapak i lulu kao da u njemu ima sirovina za destilaciju. Potpalite vatru i forsirajte maksimalno. Tabarka mora biti prazna do pola. Kada pristigne vrela vodena para iz kazana, ona će ugrijati gornji dio kondenzatora, toliko da će naslage kamenca početi puckati. Tada treba uzeti crijevo i hladnom vodom te jakim mlazom politi pregrijani dio aparata", objašnjava zaključivši kako ovu radnju treba ponoviti nekoliko puta zbog čega će i više od 90% kamenca samo otpasti. Ostatak se može očistiti otopinom klorovodika. Svakako treba paziti da se ne pretjera sa zagrijavanjem aparata.


Tagovi

Pečenje rakije Destilacija Čišćenje kotla Čišćenje aparata Održavanje


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.