Sjeme ovih vrsta povrća skupljamo u ljeto: Kako pravilno sačuvati genetiku iz vlastitog vrta

"Željela bih sačuvati svoje sjeme, ali sam nova u svemu. Čitala sam da se nešto mora fementirati, ali ne znam kako", pitanje je kakvo ovih dana postavljaju hobi vrtlari na društvenim mrežama.

Ljeto je vrhunac vrtlarske sezone, vrijeme kada uživamo u plodovima svog rada, ali i idealan trenutak za razmišljanje o idućoj godini. Sve veći broj malih vrtlara želi proizvoditi vlastito sjeme kako bi sačuvali stare, otporne ili jednostavno najukusnije sorte.

Međutim, prikupljanje sjemena zahtijeva poznavanje biologije biljaka. Najčešća pogreška je prerano ubiranje. Da bi sjeme bilo klijavo, ono mora potpuno dozrijeti, a postupak se razlikuje ovisno o tome skupljamo li ga iz "suhih" ili "sočnih" plodova.

Oprez s kupovnim sjemenom: Izbjegavajte hibride (F1)

Prije nego što uopće odlučite ostaviti plod za sjeme, važno je provjeriti što ste točno posijali tog proljeća. Ako ste koristili kupovno sjeme, obavezno potražite pakiranje i provjerite piše li na njemu oznaka F1.

Oznaka F1 označava hibrid prve generacije. Hibridi se dobivaju križanjem dviju različitih, strogo kontroliranih roditeljskih linija kako bi se dobila biljka s najboljim osobinama kao što je otpornost na bolesti ili visok prinos. Međutim, genetika hibrida je nestabilna u idućim generacijama.

Koja je razlika između sortnog i hibridnog F1 sjemena?

To znači da ako sakupite sjeme s hibridne biljke, u idućoj godini nećete dobiti istu biljku. Plodovi mogu biti potpuno drugačijeg okusa, oblika, manje rodni ili osjetljiviji na bolesti jer dolazi do razdvajanja osolisbina na roditeljske komponente.

Za sakupljanje sjemena uvijek birajte sortno ili stare, autohtone i udomaćene vrste. Njihovo sjeme je genetski stabilno i iz godine u godinu dat će vam upravo ono povrće na koje ste navikli i koje želite u svom vrtu.

Lisnato povrće i kupusnjače: Važan je trenutak prikupljanja

Kod kupusnjača kao što su kelj, kupus, raštika, rotkva, a onda i salate te blitve, sjeme se formira u suhim plodovima (mahunicama ili čahurama, kao na naslovnoj fotografiji) i tu je ključno pogoditi pravi trenutak.

Kod kupusnjača čekajte da se mahunice na biljci sasuše i poprime smeđu boju. Ipak, ne smijete predugo čekati jer će se same otvoriti, a sjeme rasuti po tlu. Najbolje je zrele stabljike odrezati rano ujutro dok još ima rose jer tada manje pucaju i staviti ih na dozrijevanje u papirnatu vrećicu. Nakon toga ih istrljajte rukama. Sjeme će ispasti, a ostat će vam suhe komuškice. Slično je i kod rikole.

Salata nakon cvjetanja stvara paperjaste glavice nalik maslačku. Čim primijetite da su "čuperci" suhi, protresite cvatove iznad duboke posude ili papirnate vrećice. Kod blitve pričekajte da sjemenke na cvjetnoj stabljici posmeđe i postanu krute na dodir.

Plodovito povrće: Plod mora biti potpuno ili čak prezreo

Kod povrća gdje jedemo mesnati dio, pravilo je jednostavno: sjeme je zrelo tek kada je plod u fazi tehnološke ili potpune fiziološke zrelosti.

Kod paprika je i tikvica je običaj da za sjeme ostavljamo prve, najzdravije plodove. Paprika mora potpuno promijeniti boju (crvena, žuta ili narančasta, ovisno o sorti) i početi se blago smežuravati. Tikvice ostavite na biljci što duže – kora im mora postati toliko čvrsta da je ne možete probiti noktom, a boja prelazi u žutu ili bjelkastu.

Krastavac kojega jedemo u salati je zapravo nedozreo. Za sjeme birajte plod koji je prerastao, požutio ili poprimio smećkastu boju, a vriježa se oko njega počela sušiti.

Sakupljate li svoje sjeme? Kojeg povrća? Dijelite li ga dalje? Otkrijete nam u komentaru ispod teksta

Rajčica također mora biti potpuno mekana i zrela. Budući da je njezino sjeme obavijeno želatinoznim slojem koji sprječava klijanje, preporučuje se fermentacija. Istisnite sjeme sa sokom u staklenku, dodajte par kapi vode i ostavite 2 do 3 dana na toplom mjestu. Kada se na površini stvori bijela plijesan, sloj je razgrađen.

Fermentacijom do kvalitetne pohrane sjemenki rajčica, evo i kako

Sjeme isperite u gustom cjedilu pod mlazom vode i raširite na papir za pečenje da se osuši.

Mahunarke: Pustite da odrade svoj posao na korijenu

Grah, mahune i grašak najlakši su za prikupljanje sjemena, pod uvjetom da imate strpljenja.

Zlatno pravilo za mahunarke je da ih ne berete dok su zelene. Mahune na biljci moraju potpuno požutjeti, sasušiti se i postati poput papira pod prstima, a zrna unutar njih moraju biti tvrda.

Ako se najavljuje dugotrajna kiša, počupajte cijele biljke i objesite ih na suho i prozračno mjesto da se proces dovrši.

Dvogodišnje povrće: Mrkva, peršin i celer zahtijevaju strpljenje

Česta zabluda među početnicima je očekivanje sjemena od korjenastog povrća u prvoj godini. Mrkva, peršin i celer su dvogodišnje kulture. To znači da u prvoj godini razvijaju korijen kojega jedemo, a tek u drugoj godini, dakle nakon što prezimi, potjeraju cvjetnu stabljiku s prepoznatljivim bijelim ili žutim štitcima.

Sjeme se skuplja u kasno ljeto druge godine, kada štitci postanu smeđi i suhi te se počnu savijati prema unutra. Budite oprezni jer se lako rasipaju pa je najbolje odrezati ih iznad široke posude i onda u njoj otresti.