Pripreme za sljedeću vrtlarsku sezonu kreću već sad: Evo 8 provjerenih savjeta za prirodni vrt

U trenutku kad mi vrt izgleda idilično, jer kukuruz i grah se ljube, rajčice cvjetaju i već se po etažama zelene plodovi, a krijesnice po noći imaju light show, vrijeme je za mali polugodišnji rezime. Sad je već vrijeme za pripremu sljedeće vrtlarske godine, jer se neko sjeme može skupiti, a siju se i povrtnice za kasnojesensku i zimsku berbu.

Kad sam počinjala prije gotovo pet godina bila sam zelenija ja nego vrt. Napravila sam klasičnu grešku i sadila sve posvuda bez ikakvog plana. Sve što bi dalo plodove više je bilo rezultat slučajnosti nego promišljanja. Svaku godinu sam radila greške, ni ova nije drukčija, ali na nekima sam stvarno i naučila, pa evo par provjerenih savjeta.

Vlastite presadnice

Ovu godinu sam imala gotovo sve svoje presadnice. Kupila sam par flanaca od OPG-ova kojima vjerujem više iz opreza, nego potrebe. Sama sam uzgojila presadnice rajčica, paprika, patlidžana, tikvica, bundeva, lubenica, dinja, poriluka, krastavaca, korijandera, kopra, bosiljka, majčine dušice, salata, raznog cvijeća. Grahorice, luk, mrkvu i češnjak sam sijala izravno na vrt.

Loše tlo? Bolesna biljka? Cvijeta ima rješenje i recepte za biostimulatore

O presadnicama se brinem kao da su djeca, i presađujem ih tek kad dosta očvrsnu, jer imam puževe na vrtu. Uglavnom, stalno nešto sijem, ako ništa drugo, onda salatu.

Sakupljanje sjemenja

Po raznim razmjenama sam skupila puno sjemenja i cilj je sačuvati svo sjeme čije porijeklo znam. Već sam skupila sjeme raštike što je bilo dosta zahtjevno jer je zauzela puno mjesta u vrtu i nikako da mahune posmeđe i stvore sjeme.

Skupila sam grašak i sačuvat ću češnjeve češnjaka za sadnju na jesen jer sam imala stvarno lijepi češnjak ove godine.

Malčiranje

Uzgajam povrće i voće na 200-tinjak kvadratnih metara za vlastite potrebe. Imam još i voćnjak te trajnice poput divljih šparoga i bobičastog voća posvuda. Tlo nikad nije golo i sijena nikad nije dosta.

Kako na ovaj način uzgajam već više godina na području gdje caruju puževi golaći i to oni smeđi španjolski, mogu potvrditi da je sijeno i dalje najbolja stvar za moj vrt. Nemam navodnjavanje i sijeno mi omogućava da zalijevam jednom na tjedan. Želim da mi vrt izgleda prirodno i izbjegavam foliju iako postoji i biorazgradiva.

Vlastiti kompost i glistinac

Već drugu godinu imam svoj glistinac koji sam napravila od betonskih blokova. Dva su spremišta, tako da jedan prestajem puniti tri mjeseca prije sadnje kako bi gujavice potpuno obradile postojeći materijal. Kompostiram na više načina i na više mjesta.

Vruće kompostiranje radim zimi, na terasi miješam kuhinjske otpatke sa smeđim materijalom u kanti za kiseljenje kupusa. Na vrtu imam otvoreni kompostarnik za otpalo lišće, granje i ostatke iz vrta. Gujavicama dajem konjski izmet iz obližnjeg konjičkog kluba. Ovu godinu sam kupovala supstrat samo za uzgoj presadnica, jer je sitnije granulacije od mog komposta.

Gusta sadnja i raznolikost

Sadim gusto, jer imam relativno mali prostor, ali to je i način da biljke jedna drugu čuvaju. Rajčice sadim na više mjesta i izmjenjujem različite sorte, jer su neke otpornije na bolesti, pa ako jednu rajčicu napadne plamenjača, drugu možda neće. Krumpir također sadim na različita mjesta zbog krumpirovih zlatica i to metodom sadnje u travu i slamu. Na nekim mjestima i sam nikne, kao što je u glistincu, pa ga ostavim, jer ga gujavice neće pojesti, a ja ću i tu dobiti krumpir.

Kad spominjem raznolikost i gustu sadnju to znači da, primjerice, na jednom metru kvadratnom imam kukuruz po kojem se penje grah, na 30 cm udaljenosti je rajčica kraj koje je kadifica i bosiljak, ali i paprika i salata. Ne znam smijem li spomenuti da iza rajčice gmiže lubenica i da je to ovogodišnji eksperiment. Ups.

Stalna berba

Lekcija koju sam naučila na teži način. Bilo mi je smiješno vratiti se s vrta s par rajčica, nekoliko listova blitve i kojom mahunom boba. Sad je pravilo da se bere po svakom dolasku, jer postoji i zamrzivač i ako treba par puta skupljati blitvu da bi se napravio jedan ručak, onda će tome biti tako! Prečesto bi mi se dogodilo da povrtnica ode u cvat što najčešće znači gorčinu ili da mi nešto pojede plod.

Zalijevanje

Spomenula sam da ne zalijevam vanjski vrt više od jednom na tjedan. Plastenik se zalijeva češće, jer se u njemu, logično, brže isušuje tlo. Zalijevam rano ujutro, oko 6 sati, jer je tada tlo hladnije i voda ne ispari tako brzo kao navečer. I, ono što je najvažnije, zalijevam obilno, po pet litara po rajčici kako bi razvila dubok korijen, a ne površinski.

Bioraznolikost

Prošlih godina znala sam povremeno noću skupljati puževe i stavljati na mjesta hrpice kukuruznog brašna, a oko biljaka obrađenu ovčju vunu. Ipak mislim da je najveću promjenu donijela bioraznolikost. Vrt je pun oprašivača, tlo hranim samo glistincem i zalijevam povremeno biljnim pripravcima od koprive ili otopljenim kompostom.

Po noći sam primijetila velik broj krijesnica, a kasnije sam i saznala da se njihove ličinke hrane puževima golaćima. U blizini je šuma, sve je puno ptica, žaba, trčaka, ježeva, sljepića.

Ako prirodi damo priliku i ne skačemo na svaku pojavu, poput biljnih ušiju ili kukaca koje ne poznajemo, moguće je uzgajati i drukčije.