Loše tlo? Bolesna biljka? Cvijeta ima rješenje i recepte za biostimulatore

Riblje aminokiseline, LAB serum, kompostni ekstrakt, mikorizne gljive… priprema svih ovih pripravaka postaje jednostavna poput običnog recepta kad vam arhitektica i permakulturistica Cvijeta Biščević prenese znanje. Na nedavnoj radionici u Centru kulture Ribnjak u Zagrebu pokazala je polaznicima kako na prirodan način pomoći biljkama da podnesu bolesti, štetnike i stresne situacije poput vrućina ili mrazeva.

"Biostimulatori pomažu boljoj iskoristivosti hranjivih tvari i sintezi kloforila, povećavaju otpornost na stres i potiču rast korijena, neovisno o tome sadrži li biostimulator mnogo hranjivih tvari ili ne. Zato ih je dobro koristiti kao preventivu, ali i u vrijeme stresa kao što su mrazevi ili previsoke temperature“ objašnjava Cvijeta polaznicima dok pred njih stavlja razne staklenke s neobičnim nazivima.

Masiranjem do kompostnog ekstrakta

Kako sve više vrtlara radi svoj vlastiti kompost dobro je znati da se on može koristiti i kao tekućina. "Iz njega možemo izvući huminske kiseline koje pomažu metaboličkim procesima kod biljaka", ističe Biščević dok kroz sito ispire određenu količinu dobivajući crnu tekućinu. Kvalitetu komposta prepoznat ćete, spominje, time što ostavlja masni trag dok ga trljate među prstima. Tom se tekućinom biljke može zalijevati bez razrjeđivanja ili prskati jednom tjedno.

Korak dalje je masiranje komposta u vodi kojim dobivamo i jači kompostni ekstrakt, jer se time uz huminske kiseline oslobađaju i mikroorganizmi. Kompost se stavi u poroznu vrećicu i smjesti u posudu s vodom u omjeru kilogram komposta na 5 litara vode. Tijekom dvije minute kompost se "masira“ u vodi i tako se oslobađaju mikroorganizmi i hranjiva kojima zalijevamo biljke.

Odvela nas je Cvijeta nakratko i u Koreju. Uz to što oduvijek rade razna fermentirana jela, Koreanci koriste fermentaciju i za poboljšanje tla i rast biljaka.

"LAB je kratica za lactic acid bacteria, odnosno bakterije mliječno-kiselog vrenja, a koristi se za poticanje korisnih mikrobioloških procesa. Primjerice ljudi često rade pripravke od koprive i preslice, ali kako bi dobili što više korisnih mikroorganizama i spriječili neugodne mirise, dobro je u kantu s koprivom ubaciti određenu količinu LAB-a“, objašnjava Cvijeta.

Priprema LAB-a

Za pripremu LAB-a dovoljno je na minimalno pola sata namočiti šalicu bijele riže u pola litre vode kako bi se otpustio škrob. Ta se tekućina promiješa i procijedi i tako stoji tri do pet dana ili duže, ovisno o vanjskim uvjetima. Dobro je staklenku prekriti gazom kako ne bi ulazile mušice. Nakon nekoliko dana pri površini se stvori tanki bijeli sloj, a tekućina poprimi kiselkasti miris. Nakon toga se izvuče iz staklenke, najbolje injekcijom i doda jednoj litri mlijeka u omjeru 1:10, dakle jedan decilitar rižine tekućine u litru mlijeka. Nakon 24 do 72 sata razdvoji se sir od sirutke koju posebno izvučemo pomoću veće injekcije i takvu je možemo odmah koristiti za pomoć biljkama.

"Ta sirutka je naš LAB serum, ima nisku pH vrijednost i koristimo je u razrjeđenom obliku 1 ml na litru vode. Odlična je protiv biljnih ušiju, ali i gljivičnih oboljenja poput pepelnice i plamenjače", pojašnjava Cvijeta te dodaje kako se sirutka brzo kvari pa se može pomiješati jedna litra s kilogramom smeđeg šećera i tako čuvati i u hladnjaku pokriveno gazom šest mjeseci i duže.

Nedostatak kalcija

Ako primijetite da vašim rajčicama nedostaje kalcija, a simptom su crne mrlje na dnu ploda, dobro je isprobati stari trik s ljuskama od jaja. No kako one neće brzo otpustiti biljci potreban kalcij poželjno je napraviti sljedeće korake.

1. Ispecite ljuske jaja na 30 minuta u pećnici na 100 do 110 stupnjeva kako bi se razdvojila organska tvar od same ljuske
2. 50 grama usitnjenih ljuski ubaci se u 500 mililitara jabučnog octa
3. Pripravak 7 do 10 dana fermentira na sobnoj temperaturi pokriven gazom
4. Koristite 1 do 2 ml na litru vode za prskanje ili zalijevanje.

Recept za riblje aminokiseline

Kako će se svih ovih dana vjerojatno jesti više ribe nego inače, pogotovo na godišnjem odmoru, pravi vrtlari neće dopustiti da se bace riblji ostaci tijekom čišćenja. Od njih se, uz malo strpljenja, može napraviti odličan biostimulator, riblje aminokiseline.

"Radimo svojevrsne lazanje od ribljih ostataka i nerafiniranog smeđeg šećera u omjeru kilogram ribe na kilogram šećera. Red ribe se posipa sa šećerom tako da se ne vide ostaci i tako do vrha, s tim da završni sloj treba biti šećer. Posudu prekrijemo gazom ili tkaninom kako bismo ekstrakt zaštitili od insekata te ga stavimo na tamno mjesto", navodi arhitektica Bišćević koja je na radionici odmah i pokazala gotov proizvod, jer se takav pripravak priprema tri do šest mjeseci. Ono što je interesantno je da nema intenzivnih mirisa, a kratka neugodnost slaganja ribljih lazanji ništa je u usporedbi s aminokiselinama koje će osigurati zdravlje biljaka. Ekstrakt se može koristiti folijarno ili zalijevanjem u omjeru 1 do 2 mililitra na litru vode.

Cvijeta Biščević se već godinama bavi kompostiranjem i biostimulatorima te savjetuje poljoprivrednike koji žele popraviti strukturu tla bez dodataka umjetnih gnojiva. Njezine radionice uvijek donose nova znanja koja su lako primjenjiva. Želite li iz prve ruke naučiti o raznim prirodnim pripravcima koji dokazano djeluju nemojte propustiti njezine radionice, a možete i zapratiti Facebook stranicu Kompost i kontekst.