Planiranje izrade malog povrtnjaka

Ukoliko imate komadić neobrađene zemlje i želite prvi put imati svoj povrtnjak, ili ako ste taj komadić već pripremili za budući povrtnjak, trebate se pridržavati pet zlatnih pravila kako bi vam se to što ćete napraviti u konačnici i isplatilo. Ono što sada možete, odnosno morate napraviti, u svojim zlatnim pravilima otkrio nam je diplomirani inženjer agronomije Jurica Glumpak.

Staze i gredice

Prvo pravilo je izrada plana. Dakle, kaže dipl. ing. Glumpak, stavite svoje zamisli na papir. Naime, kad se to napravi, nove ideje dolaze same od sebe. Potrebno je izmjeriti dimenzije cijelog budućeg povrtnjaka, izračunati dimenzije proizvodnih površina, odnosno gredica, te površinu staza. Koliko će biti velike gredice odredit ćete si prema vrsti povrća koje sadite, a staze između gredica mogu biti oko 25 centimetara.

Agronom J. Glumpak kaže da je estetski lijepo i praktično da se između gredica poslažu pune cigle jer tako nećete imati problema s njegovanjem i ubiranjem kad je, primjerice, tlo prevlažno. Ukoliko su gredice u dva reda, između njih se može ostaviti travnata površina, primjerice, širine 70 centimetara jer onda tu površinu možemo kositi i kosilicom. Važno je da površina za povrtnjak bude na dovoljno sunčanom mjestu, uz nju je potrebno ostaviti mjesto za popratne sadržaje poput kućice za alat i mjesta za kompostiranje.

Kako bi se izbjegao problem suše, obavezno se treba organizirati retencija vode. To može biti obična stara bačva u koju će se skupljati kišnica ili se mogu nabaviti "moderni" kanisteri. Ukoliko se namjerava izvesti sustav "kap na kap", retencija vode mora se smjestiti na najvišu površinu.

Prvo ekonomičnost

Već sada trebate se informirati o različitim sortama povrća i voća, budući da vrlo često na jednoj površini jedna sorta krastavaca daje izvanredne rezultate u smislu prinosa, a na drugoj mikrolokaciji potpuno podbaci. Agronom Jurica Glumpak poručuje: - Budite ekonomični kod određivanja broja biljaka u vrtu budući da je premala proizvodnja neisplativa, a prevelika djeluje demotivirajuće.

Zato nam je otkrio kako ćemo znati koliko je mjesta potrebno ostaviti na gredici da se zasadi dovoljno biljaka koje će pak dati povrća dovoljnog jednoj obitelji. Primjerice, rajčica se sadi u razmaku od 0,5 do 0,7 metara. Ako uzmemo da je prosječni razmak 0,6 metara između dvije sadnice rajčice, koliko će ih biti na gredici izračunat ćemo formulom 0,6 puta 0,6, što je 0,36 četvornih metara. To pak znači da je svakoj sadnici rajčice potrebno toliko mjesta da bi dala optimalne prihode. A koliko će biti biljaka na gredici izračunat ćemo pomoću formule za sklop biljaka, a ona je 1 podijeljeno s potrebnom površinom za biljku. U konkretnom slučaju rajčice to je 1:0,36. Rezultat je 2,78 što znači da se sade dvije do tri sadnice rajčice po četvornom metru.

Ako se uzme u obzir, ističe J. Glumpak, da hobisti bez prevelikog znanja o navodnjavanju, gnojidbi i zaštiti moraju ostvariti prinose od 15 do 20 kg rajčica po četvornom metru, lako se izračuna koliko ćemo rajčica posaditi. Ukoliko obitelj kroz sezonu želi sto kilograma rajčice, iz ovih računa proizlazi da moraju za njezinu sadnju osigurati otprilike sedam četvornih metara prostora i da im treba 19 presadnica.

Izrada plana

Kad zapišete sve što mislite posaditi u svom vrtu, izmjerite prostor na kojem će biti vaš povrtnjak. Odredite kolika će biti površina za proizvodnju, odnosno površina gredica, a koliko će biti staza

Cigle među gredicama

Pune cigle poslagane između gredica nisu samo zbog ljepote. Sjetit ćete se toga kad tlo bude jako vlažno, vrt pun blata, a vi dođete u njega kako biste nešto napravili ili pak ubrali plodove

Odaberite mjesto

Za povrtnjak je jako važno da bude na mjestu gdje ima dovoljno sunca. ne zaboravite osigurati i dovoljno prostora na kojem može biti kućica za alat ili pak kompostište u kojem ćete sami izrađivati i kompost od otpadnog materijala iz vrta

Izbjegnite sušu

Nije naodmet već unaprijed misliti i na sušu. Kako biste je izbjegli, osigurajte si spremište za vodu. Može to biti stara bačva, ali i moderni spremnici. Želite li zalijevanje kap na kap, ne zaboravite da spremište vode mora biti na najvišoj površini

Autor: Silvija Videk