Simbol ljeta
22.07.2024. 07:30

Lubenica: 20 zanimljivosti o kraljici ljeta

Koliko kilograma je imala najteža na svijetu, gdje slave Mjesec lubenice, koji je svjetski rekord u pljuvanju koštica i što se može s njezinom korom - neka su od pitanja na koja dajemo zanimljive odgovore

Foto: Shutterstock/Alexander Egizarov

Lubenica, taj slatki, sočni i zdravi neizostavni dio ljeta, prepuna je vitamina i minerala. Sastoji se više od 90 posto vode, čisti krvne žile, pomaže u probavi te uklanjanju štetnih tvari nakupljenih u organizmu. O njoj su pisane pjesme i poeme, a o njezinom blagotvornom djelovanju i mnoštvo (ne)stručnih tekstova.

Ima samo 30 kalorija

Sadrži kalij, kalcij, magnezij, kao i vitamine A, B i C, a kalorijski sadržaj joj je izuzetno nizak, naime 100 grama sadrži samo 30 kalorija. Ako se konzumira u velikim količinama, može smanjiti upale u tijelu.

Osim tekućine izgubljene znojenjem, lubenica nadoknađuje izgubljene minerale, što je posebno važno tijekom ljetnih vrućina, a također je jak antioksidans čija konzumacija može pomoći u prevenciji određenih vrsta raka i kardiovaskularnih bolesti.

20 zanimljivosti o lubenici

No, neke stvari o lubenici možda niste znali, pa vam donosimo popis dvadeset najzanimljivih.

Prva zabilježena berba lubenica dogodila se prije gotovo 5.000 godina u Egiptu, o čemu svjedoče prikazi na hijeroglifima u grobnicama.
Nije jestivo samo meso i sjemenke, već i kora, koja je bogata citrulinom, aminokiselinom koja je dobra za cirkulaciju.
Suprotno uvriježenom mišljenju, gutanje sjemenki nije štetno i ne povećava rizik od razvoja upale slijepog crijeva.
Lubenica se sastoji od 92% vode i 6% šećera
Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najteža je imala 160 kilograma i uzgojena je u Seviervilleu, Tennessee.
Više od 1200 vrsta uzgaja se u 96 zemalja svijeta.
U Egiptu i Izraelu je uobičajeno jesti lubenicu s feta sirom.
Iako su najčešće crvene, one mogu biti i žute, narančaste, pa čak i bijele iznutra.
Postoje lubenice bez sjemenki, koja nije genetski modificirana, već posebna hibridna vrsta.
Botanički gledano, ona je povrće, dio obitelji tikvenjača (Cucurbitaceae), koja uključuje krastavce i bundeve, a zajednički im je visok sadržaj vode.
Rastu i sazrijevaju prilično sporo, nekim vrstama trebati i do 130 toplih dana.
Zbog iznimno visokog sadržaja vode, uzgaja se posebno kao izvor tekućine u nekim dijelovima Afrike.
U Kini, koja je na prvom mjestu po proizvodnji u svijetu, i Japanu prikladno ju je ponijeti na poklon.
Predak moderne je divlja vrsta poznata kao tsamma lubenica ili citron melon, koja još uvijek raste u području pustinje Kalahari i poznata je po svojoj otpornosti na sušu.
U SAD, od 2007. godine, srpanj je službeno Mjesec lubenice, a u Oklahomi je iste godine proglašena službenim državnim voćem.
Tehnika uzgoja četvrtastih razvijena je u Japanu, gdje ih drže u posebnom spremniku kako bi tijekom rasta poprimile oblik posude.
Njezina kora se može kiseliti, a koristiti kao prilog, međuobrok ili sastojak u raznim jelima.
U nekim kulturama, one su simbol plodnosti i blagostanja.
Svjetski rekord iz 1995. u pljuvanju sjemenki je 22,91 metara.
Naziv "lubenica" dolazi od staroslavenskih riječi "lubu" (voda) i "med" (med).