Lipokromski i melaninski kanarinci

Kanarinci boje dijele se u dvije osnovne grupe: lipokromske kanarince i melaninske kanarince. Lipokromske boje su tzv. masne boje i to su crvena, žuta i bijela. Melaninske ili tzv. suhe boje su crna i smeđa. Lipokromski kanarinci ne posjeduju melaninske boje, dok je kod melaninskih kanarinaca prisutna i lipokromska obojenost.

Prema intenzitetu obojenosti kanarinci se dijele na intenzivne, neintenzivne te mozaične, pišut na internet stranicama Zagrebačkog drušva za zaštitu i uzgoj ptica i ribica. Ove stranice su doista za preporuku, a uređuje ih uzgajivač Davorin Ptičar. Možete više informacija dobiti na http://jagor.srce.hr/ptice/.

Kombinacijom gore navedenih osnovnih boja, mutacijama nad njima, te intenziteta bojenosti, danas postoji čitava paleta kanarinaca boje. Za determinaciju kanarinaca boje Svjetska ornitološ ka organizacija (C.O.M.) je definirala ključ koji se naziva i COMključ Lipokromski kanarinci posjeduju samo tzv. "masnu" (lipokromsku) obojenost, dok ne posjeduju melaninsku obojenost. Podperje je kod lipokromskih kanarinaca bijele boje.

Kod lipokromskih kanarinaca susrećemo tri osnovne boje: bijelu (koja je u stvari odsutnost i lipokromske obojenosti), žutu i crvenu. Kod bijelih kanarinaca razlikujemo dominantno bijele i recesivno bijele kanarince. Kod dominantno bijelih, za razliku od recesivnih, susrećemo prisutnost lipokromske obojenosti na vanjskim letnim perima, i ona može biti u žutoj ili crvenij boji. Kod žutih i crvenih kanarinaca susreć emo tri načina obojenosti ptice. To su intenzivna, neintenzivna i mozaična. Za mozaičnu obojenost karakterističan je i spolni dimorfizam (različit izgled mužjaka i ženke).

Kod žutih i crvenih lipokromskih kanarinaca boje javlja se pastelna mutacija koja daje svjetliju obojenost ptice, i ona se javlja u sva tri intenziteta obojenost. Kod lipokromskih kanarinaca u sve tri boje javlja se crvenooka mutacija. Kod pojave ove mutacije uobičajeno je da bijele mutirane kanarince nazivamo albino, žute lutino, a crvene rubino. Melaninski kanarinci, poput divljag kanarinca, uz "masnu" (lipokromsku) obojenost posjeduju i melaninsku obojenost.

Normalni ili crno-smeđi melaninski kanarinac posjeduje crni eumalanin, smeđi feomelanin, te smeđi eumalanin. Podperje je kod normalnog melaniskog kanarinca tamno, a tamni su kljun, noge i nokti. Kombinacija crno-smeđeg kanarinca sa tri osnovne lipokromske boje, daje nam cijeli spektar crno-smeđih ptica.

Tako se crno-smeđi kanarinac sa bijelom lipokromskom bojom naziva plavi, sa žutom lipokromskom bojom zeleni, a sa crvenom lipokromskom bojom bakreni. I ovdje susreć emo tri tipa obojenosti ptica: intenzivnu, neintenzivnu i mozaič nu. Također se kod melaninskih ptica sreću i mutacije na lipokromskoj obojenosti. Kada se pojavi mutacija na genima za razvoj crnog melanina dobivamo smeđeg kanarinca.

Smeđa mutacija je recesivno, spolno vezano svojstvo. Slijedeća mutacija koja se javlja kod melaninskih kanarinaca je ahat. Ahat faktor djeluje tako da modificira crni melanin pa tamni pigment postaje svjetliji, uključujući i podperje koje postaje tamno sivo. Noge, nokti i kljun gube veći dio svoje crne boje.

Ova se mutacija može primjeniti na smeđi melaninski faktor i tada je nazivamo izabela. Opal je homozigotan recesivni faktor. Njegovi efekti su višestruki: oslabljuje sve znakove smeđeg melanina smještenog na rubu pera kod normala i smeđih; oslabljuje kompletan smeđi melanin u crtežu kod smeđih, iako reducira samo smeđu boju podperja; mijenja boju crnog melanina u crtežu kod normala u tamnu srebrno-sivu, međutim ovdje nema tako velik utjecaj na boju podperja.

Pastelni je faktor kod melanina spolno vezani recesivni. Kod izabela pastela ptica je vizuelno skoro lipokromska, a podperje je drap boje. Crtaž je jako rasvjetljen. Kod ino faktora ptice imaju crvene oči i ta se boja starenjem ptice ne mijenja. Kod prvog tipa ino faktora pojavljuje se bijela obojenost na mjestima gje se normalno nalazi smeđi eumelanin, tj. ispod centra pera. U drugom su slučaju rubovi pera smeđi.

Lipokromska boja smještena je između smeđe i bijele. Kod trećeg tipa smeđi je pigment smješten ispod centra i navrhu pera, dok je lipokromska boja na preostalim dijelovima pera. Kod sva tri tipa podperje je drap boje. Satenski je faktorspolno vezano recesivno svojstvo. Njegov učinak je trostruki. Ptica. kao i kod ino faktora, ima crvene oči. Drugi efekat je da spriječava ispoljavanje crnog eumelanina koji je kod normala smješten u sredini pera. Treći efekat je spriječavanje ispoljavanja smeđeg feomelanina koji je lociran na vrhu pera kod svih melaninskih vrsta. Podperje je tamno drap boje. T.U.S.