Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 23.09.2008.

Lipicanci iz Lipika

konačno uspješni konjogojci u zapadnoj slavoniji

  • 3.045
  • 143
  • 0

U svijetu je registrirano oko šest tisuća konja lipicanske pasmine, od kojih se oko 1.200 nalazi u Hrvatskoj. Od toga je 900 konja u privatnom uzgoju.

Godišnje izvješće o stanju uzgoja konja u Republici Hrvatskoj za 2007. godinu Hrvatskog stočarskog centra u Lipiku bila je odlična prilika za posjet Ergeli “Lipik” i njezinim lipicancima.
Ergela “Lipik” imala je značajnu ulogu u razvoju konjogojstva, a posebno u uzgoju lipicanaca.

Iako je osnovana tek 1938. godine, ona vuče svoje korijene u 1919. godinu, kad je utemeljena Državna ergela “Petrovo” (Stančić) u Zagrebu kao logičan nasljednik Pastuharne u Zagrebu, osnovane još 1850. godine. Od 1934. do 1938. ergela u Stančiću izgubila je veliki dio rasplodnoga materijala, pa je likvidirana, a u Lipiku, tadašnjoj općini Pakrac, osnovana je Državna ergela “Lipik.” Prijašnji vlasnik toga posjeda bio je Stjepan Lajer. Rad ove ergele od 1938. do 1957. dao je veliki doprinos razvoju lipicanaca, a sama je ergela svojevremeno bila jedina ergela vranaca i dorata u Europi. Godine 1938. nabavljeno je 27 rasplodnih kobila, od čega 19 sivih i osam tamnih iz jedanaest rodova.

Od 1975. u tadašnjoj Radnoj organizaciji Poljoprivreda Lipik počelo se razmišljati o revitaliziranju ergele, no to je učinjeno tek početkom 1982. Dana 18. listopada te godine ergela je ponovno proradila kad je iz ergele u Lipici u Sloveniji dovezeno prvih dvanaest kobila. Od toga vremena u ergeli se pojavljuju dva roda: rod englanederia preko kobila allegra i rod gidrana preko kobila gaeta i gaetana. U Lipiku su rođeni i prevedeni u rasplodne pastuhe Pluto, Conversano i Favory, a ergela je od tada udovoljavala zahtjevima sporta (visoke dresure i vožnje), te turističko-rekreacijskim i vojnim potrebama.

U razdoblju Domovinskog rata ergela je 1991. napadana minobacačima iz okolnih srpskih sela. Većina je konja tada stradala unutar ergele ili na okolnim livadama, o čemu postoje i videomaterijali britanske vlade. Devedesetak lipičkih konja otuđeno je i prebačeno u Srbiju, gdje se i danas oni preživjeli i njihovi potomci nalaze u lošem stanju. Štale i sve popratne objekte Ergele Lipik, koja se nalazi unutar poljoprivrednog kombinata, potrebno je obnoviti do kraja. I moramo priznati da je jako mnogo napravljeno i da je danas Ergela, bez obzira na to što nije sve završeno, u odličnom stanju. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, nedavno je obećao vidljivo poboljšanje. U državnom proračunu predviđena su sredstva za Lipik, znači ergela će dobiti konkretan novac za svoj opstanak. U svijetu je registrirano oko šest tisuća konja lipicanske pasmine, od kojih se oko 1.200 nalazi u Hrvatskoj. Od toga je 900 konja u privatnom uzgoju, što je također velika specifičnost u odnosu na druge zemlje, a što nam je priskrbilo tri glasa u skupštini LIF-a (Lipizzan International Federation), istaknuo je i Čačić prilikom zajedničkog obilaska ergele. Ova je ergela jedna je od tri klasične ergele lipicanaca u svijetu, uz slovensku Lipicu i austrijski Piber. Dakle, matično stado ergele svojim je podrijetlom usko vezano uz izvorno klasično stado konja od kojih je nastala lipicanska pasmina.

D. RUKOVANJSKI


Izvori

Glas Slavonije