Kućni uzgoj limuna i mandarina?

Stjepan Kvakan iz podravskoga mjesta Đelekovca, jedan je od onih koji su odavno shvatili da samo za voće koje sam uzgojiš, možeš biti siguran da je zdravo i da nije tretirano ničim što bi moglo štetiti našem zdravlju. Tako je još prije 25 godina posadio limun, koji mu i dan danas donosi plodove.

Priče o cijepljenju poslužile kao inspiracija

"Tada sam u trgovini kupio limun i koštice posadio u plastičnu teglu. Kad je biljka niknula i bila dovoljno velika, cijepio sam je s tzv. plemenitim limunom. Prve plodove imala je s pet godina. I tako do danas. Nekada ih ima više, čak i do 50 komada, a nekada rodi slabije, pa dobijem između 20 i 30 limuna. Ništa je posebno ne pazim niti ne mazim, da budem iskren već godinama nisam promijenio zemlju u kojoj raste, a da joj dodam humusa, sigurno bi bila još ljepša i imala ljepše plodove. No, ja sam zadovoljan i s ovakvom", kaže Stjepan. U njegovu hodniku, ne možete ne zapaziti i veliku mandarinu. Mlađa je, kaže, od limuna desetak godina.

"Zanimalo me, hoću li i nju uspjeti uzgojiti. I evo, imam je već 15 godina. Oduvijek sam volio slušati starije ljude i priče o cijepljenjima voćaka, a s vremenom sam i sam počeo eksperimentirati na obiteljskim voćkama. Podloga za ovu mandarinu su također koštice od, u trgovini kupljenog limuna, koje sam, kad su niknule i dovoljno narasle, cijepio na plemenitu mandarinu. Istina, vidite i sami, plodovi su joj manji od onih kupljenih i nisu toliko slatki, no nisu ničim tetirane i kora im se može upotrebljavati za kolače, bez bojazni.

Nema mjesta za otrove

Jer nikakvim otrovima ni sličnim sredstvima, na mojim voćkama nema mjesta. I limun i mandarinu od proljeća do jeseni, držim vani i to na mjestu na kojem su samo dio dana izložene suncu. Ljeti ih zalijevam svaki dan, a sad zimi, kad ih držim u hodniku, zalijem ih jednom tjedno. Kao što vidite, u kući se grijem na drva. Peć imam u kuhinji, odakle toplina dolazi i ovdje u hodnik gdje su voćke. Kroz veliki prozor dobivaju dosta svjetla, pa, s obzirom da traju toliko godina, ovaj im prostor očito odgovara", priča nam Stjepan Kvakan.

Peći na drva griju i kuću obitelji Katarine Horvat iz Malog Otoka. Kao i kod Stjepana, u hodnik također dolazi toplina iz dnevnoga boravka. I grije, njihovo 15 godina staro stablo limuna.

Kako uzgojiti limun?

"Bila bi još ljepša kad bi u hodniku imali veći prozor i više svjetla, no i ovako uspijeva. Ove godine ima manje plodova, ali su prilično veliki. Prije dvije godine bila je najrodnija. Imala je čak 40 plodova. Mislim da je najvažnije na vrijeme je u proljeće staviti van. Jer, ako od topline u hodniku počne brzo cvjetati, a nema kukaca pomoću kojih bi se ti cvjetovi oplodili, oni propadnu i nema plodova. Znači, čim hladnoće prestanu, limun iznosimo van i držimo na mjestu gdje ima i sunca i hladovine.

Zalijevam je vodom u kojoj barem tjedan dana namačem koprive, a slično koristim i za špricanje lišća protiv ušiju, jedino što koprive u tu svrhu, u vodi ostaju samo 24 sata", doznajemo od Katarine. Suprug Zlatko, dodaje kako bi zemlju u kojoj limun raste, trebalo mijenjati svakih nekoliko godina. Ne mora se, kaže nam, nužno stavljati samo humus, može i obična zemlja pomiješana s kokošjim izmetom i vodom.

Voće bez imazalila

Zbog neugodnoga mirisa koji ostaje od zalijevanja vodom u kojoj se namakala kopriva i zbog prihranjivanja zemlje kokošjim izmetom, ti se poslovi, naravno, preporučaju samo kad je voćka vani. A da bi opstala i do slijedeće godine, važno ju je prije prvoga mraza unijeti ponovno unutra.

Javnosti je već mjesecima poznato da je većina uvoznih limuna, ali i domaćih mandarina koje nude neki trgovački lanci, tretirana fungicidom imazalilom, zbog čega se kora ni u kom slučaju ne smije koristiti za ljudsku prehranu, npr. ribati u kolače, a o čemu potencijalne kupce upozorava i natpis na deklaraciji proizvoda. Istina, korištenje spomenutoga sredstva nije zabranjeno, o čemu se početkom prošloga mjeseca javno očitovalo i Ministarstvo poljoprivrede.

No neki stručnjaci tvrde da navedeno sredstvo ulazi i u meso plodova, te kao takvo također nije najzdravije za jelo. Stoga možemo pretpostaviti da će sve više ljudi krenuti Stjepanovim i Katarininim stopama i pokušati sami uzgojiti svoje limune i mandarine. Možda veličinom manje od kupovnih, ali zdrave. Čijom ćemo korom i mesom bez ikakve bojazni moći začiniti kolače ili ih staviti u šalicu čaja.