Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kristina Ivanuš
  • 18.07.2020. 10:30

Kristina Ivanuš je čuvarica podmorja - sada ima priliku osvojiti nagradu Hermann Gmeiner

Kristina, kada ne roni, posjećuje SOS sela, i sama odrasla u jednom takvom te vlastitom pričom nadahnjuje djecu i mlade da se odvaže i slijede svoje snove. Njen rad prepoznali su i u odboru Herman Gmeiner nagrade.

Foto: Arhiva Kristine Ivanuš
  • 1.692
  • 1.016
  • 0

"Ja sam djevojka koja nasmijava ljude i uz to ima uvijek osmijeh na licu. Vedrog sam duha i širim pozitivnu energiju. Trudim se uložiti svoje vrijeme maksimalno i iskoristiti ga na najbolji mogući način", riječi su kojima nam se predstavila Kristina Ivanuš, mlada djevojka čiji život piše posebno zanimljivu priču.

Ronjenjem se počela baviti kao svojevrsnom terapijom

Kristina se bavi ronjenjem i podvodnom fotografijom. Ove dvije ljubavi omogućile su joj da ljudima približi problem zagađenja podmorja. "Ekološka pitanja su od velike važnosti zbog očuvanja naše planete. Nastavi li se zagađivanje okoliša, ovim tempom i na ovaj način, prirodna ravnoteža će se narušiti te će dolaziti do ekoloških katastrofa", upoznaje nas s motivima svoga djelovanja. "Sa svojim ronilačkim klubom bila sam u prvoj ekološkoj akciji naziva 'Think green' (u prijevodu - misli zeleno, op.a.) prilikom koje smo na Pelješcu čistili more. Naime, Pelješac je pogođen strujom koja donosi smeće iz Albanije te se moj ronilački klub RK 'Roniti se mora' s 40 članova pobrinuo za čišćenje jednog dijela obale", pojašnjava ova posebna mlada dama koja sama itekako pazi da što manje zagađuje okoliš svojim načinom života kojega naziva 'zelenim'.

Vedran Dorušić: Ribe je sve manje, a Jadransko more sve zamućenije

Kristina dalje navodi da je primjetila kako su plaže uglavnom čiste, ali veliki problem stvara mikroplastika koju nalazimo u morskim bićima. "Plastiku sve češće pronalazimo u utrobama riba što je pokazatelj velikih količina tog materijala u Jadranu", ističe.

Ronjenje je Kristinina velika ljubav

Ronjenjem se počela baviti kao svojevrsnom terapijom zbog neuroloških oštećenja koja su joj tijekom djetinjstva otežavala hod. Nakon završenog tečaja 2016. godine, ronjenje postaje njen način života. Vrlo brzo počinje s natjecanjima u zemlji i inozemstvu te osvaja odličja. Nakon samo dvije godine i brojnih osvojenih nagrada, Kristina je izborila i nešto mnogo vrjednije - njeno se zdravstveno stanje počelo popravljati! Danas je njena početna dijagnoza radikuloneuritis gotovo neprimjetna.

Djetinjstvo u SOS Dječjem selu

Kristinin životni put je fascinantan, što ste vjerojatno već saznali iz drugih medija. Odrastanje u SOS Dječjem selu donijelo joj je drugačije djetinjstvo od uobičajenog. Iz tog razdoblja pamti kako lijepe, tako i one manje lijepe trenutke. U SOS Dječje selo došla je sa svojom starijom sestrom kojoj je za mnogo toga danas zahvalna. Živjele su u obitelji s još četvero djece i SOS mamom. "Događale su se svađe, naravno, ali naša SOS mama nas je učila da se mirimo i jedni prema drugima ponašamo pristojno. Dane sam često provodila s prijateljicama, bila sam član dramske sekcije, svirala violinu, vozila role i bicikl, uživala u prirodi", prisjeća se ova 21-godišnjakinja.

S 15 godina seli u SOS zajednicu mladih u Veliku Goricu gdje ostaje do punoljetnosti. Ova uspješna mlada djevojka zatim upisuje fakultet te seli u Zagreb. Iza nje je velika upornost i borba s neurološkom bolešću, ali i život koji ju nije mazio. Danas Kristina, kada ne roni, posjećuje SOS sela i vlastitom pričom nadahnjuje djecu i mlade da se odvaže i slijede svoje snove. Njen rad prepoznali su i u odboru Herman Gmeiner nagrade.

Finalistica za nagradu Hermann Gmeiner

Hermann Gmeiner je bio austrijski filantrop koji je nakon II. Svjetskog rata odlučio pomoći brojnoj siročadi osnivanjem danas već čuvenih SOS Sela koja se brinu za djecu bez roditelja i roditeljske skrbi. Tamo im pružaju ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo. Od skromnih početaka, danas je SOS Selo preraslo u međunarodnu nevladinu dobrotvornu organizaciju koja djeluje u 139 zemalja svijeta.

Kristina je veliki borac za očuvanje okoliša, posebno podmorja

Podizanje svijesti o potrebi očuvanja podmorja samo je jedan od bitnih čimbenika koji su Kristinu promovirali u finalisticu za nagradu Hermann Gmeiner. Ona je, složit ćete se, pravi kandidat iz više razloga. Treba istaći da njen rad na ekološkim pitanjima već duže vrijeme postiže odlične rezultate. No, možda je još i važniji njen životni put koji mladima u SOS selima diljem svijeta služi kao nadahnuće. Neki kažu da je učinila nemoguće mogućim - pobijedila je ograničenja koja joj je nametnula bolest i dokazala da snažna volja, upornost i vjera u sebe mogu nadvladati prepreke.

Glasanje traje do 23. srpnja

Ove godine za prestižnu nagradu bilo je nominirano preko 200 mladih ljudi sa svih strana svijeta. Nakon temeljitog pregledavanja nominiranih odabrano je osam finalista, četiri mladića i četiri djevojke. Sada je odluka prepuštena publici, pratiteljima SOS sela, koji će svojim glasovima koje dodijeljuju dvama favoritima, odabrati najzaslužnijeg.

Za ovu mladu, upornu, uspješnu i po mnogočemu posebnu djevojku, svoj glas možete dati i vi do 23. srpnja kako bi upravo ona, među četiri ženske finalistkinje, osvojila nagradu Herman Gmeiner. Sve o nagradi, kao i Kristinin video kojim se predstavila, možete pogledati OVDJE gdje joj također možete dati i svoj glas. Nagrada bi joj uvelike olakšala studiranje, smatra Kristina Ivanuš, a mi joj od srca želimo sreću u svakom pogledu!


Fotoprilog


Tagovi

Kristina Ivanuš Ronjenje SOS selo Hermann Gmeiner nagrada Finalistica Ekologija


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]