Kako prenamijeniti neiskorišteno zemljište kad si blizu grada?

Neiskorišteno obiteljsko zemljište u zagrebačkom naselju Brezovica prije par godina postalo je mjesto gdje su uglavnom mlade obitelji započele svoj uzgoj hrane. Sestre Martina Puljanić Lukšić i Marina Puljanić Smoljan ogradile su parcelu u blizini svojih kuća i pozvale zainteresirane vrtlare da unajme zemljišta veličine do 100 metara kvadratnih i započnu vrtove. Danas su Vrtovi breza i mjesto odvijanja brojnih edukativnih radionica za vrtlare koje organizira obližnja zadruga Zelenica.

"Dugo godina sam razmišljala što da napravim s tim zemljištem koje nitko nije koristio barem 60 godina. Moja ideja o zajedničkom vrtu svidjela se i Ireni iz zadruge Zelenica kao prilika za edukacije, i u vrijeme korone smo ogradili parcelu, isparcelizirali je i ponudili u najam ljudima koji žele sami uzgajati povrće i voće“, priča Martina o počecima Vrtova breza. Pozivu putem društvenih mreža odazvalo se više od stotinjak zainteresiranih i prvu godinu je šest vrtlara započelo svoje vrtove, a danas ih je tridesetak.

Svaku godinu nekoliko vrtlara odustane, spominje Martina, ali ubrzo dođu novi jer kaže: "ljudi žele uzgajati svoju domaću hranu na ekološki način i znati što jedu.“

Vrtlari su najčešće mladi ljudi koji žive u zgradama i nedostaje im neki njihov komadić zemlje za vrt, a za cijenu od 120 eura godišnje dobivaju svojih 50 kvadrata za sadnju uz pristup vodi i dijelu zajedničkog alata. Tu su i slama i gnojivo za bolji početak.

Moderno vrtlarenje

"Svi mi ovdje učimo, malčiranje je tako u početku bilo znanstvena fantastika, sad to svi rade, zajedno smo naučili da je tlo najkvalitetnije kad ga se što manje dira, u smislu dubokog kopanja, u Vrtovima breza se ne vrtlari na klasičan način kakav smo sestra i ja gledale tijekom odrastanja ovdje“, priča Marina Puljanić Smoljan, a pri pogledu na povišene gredice, pergole i raznovrsne kulture koje zajedno rastu jedna blizu drugoj, jasno je da ovo nisu tradicionalni vrtovi.

Tako projektna menadžerica Ana Baotić s ljubavlju priča kako kreće njezino najdraže doba godine kad započinje potragu za različitim sjemenjem za novu vrtnu sezonu. O vrtlarenju, kaže, ništa nije znala, ali je nekoliko puta pogledala sve epizode "Vrtlarice“ i započela svoju vrtlarsku pustolovinu sa čak 60 vrsta sjemenja. Kad je prije više od godinu i pol došla u Vrtove breza, odmah je zatražila dvije parcele, a ubrzo je prenijela strast i na druge.

"Prvo je došla moja kolegica s posla, a onda je i šef pokazao interes i sad on i supruga vrtlare ovdje izvan radnog vremena kao i ja, a susjed koji me je vidio kako u podrumu spajam dijelove za pergolu je isto došao po svoju gredicu. Ako si živčan ili imaš loš dan, to nestane čim dođeš ovdje“ objašnjava Ana svoju antistres terapiju.

Na svojim gredicama postavila je pergole kako bi još bolje iskoristila prostor i zaštitila povrtne penjačice od vjetrova, a najvećim uspjehom smatra to što nije kupovala povrće od travnja do studenog. "Moj telefon grašak se ne može uopće usporediti s onim kupljenim, a najdraže mi je kad muž pita što sam to stavila u jelo jer je toliko fino. Osim tog nekakvog zdravstvenog aspekta tu je i taj psihološki jer jednostavno sam zadovoljnija zato što sam nešto stvorila i imam koristi od toga.“

Isto zadovoljstvo dijeli i diplomirana ekonomistica i profesorica Snježana Prpić Rudić koja još uvijek bere plodove sa svog vrta napravljenog po savjetima Biljane Banović, vrtlarske influencerice poznate po profilu Trag biljke. Biljanina ideja je vrtlarenje svih dvanaest mjeseci u godini što znači, kroz šalu će Snježana, da će i zimi dolaziti iako je planirala malo odmoriti.

"Svaki put kad dođem na vrt, jedno zamislim, a drugo se događa, sad sam posadila ozimi krumpir, grašak, bob, pak choi, komorač, rotkvice, svi mi na poslu vele da nisam normalna, ali evo uspjela sam na tom malom prostoru uzgojiti 33 kile kumpira“, s ponosom će Snježana.

Vrtlarska pričuva za borbu protiv puževa

Prednost ovih zajedničkih vrtova, uz mačka koji redovito lovi voluharice i miševe, te blizinu sestara Puljanić koje budno paze na vrtove, svakako je i blizina drugih poljoprivrednika u Brezovici. Tako je jedna susjeda nabavila indijske patke trkačice koje su prije srpnja, ujutro prelazile cestu i išle na doručak u Vrtove breza.

"Imali smo najezdu puževa, na metru kvadratnom po njih 20-tak i nikako ih se riješiti, onda smo sa susjedom dogovorili  da nam renta patke za pola eura po patki po danu i svi smo zajedno u tome sudjelovali i stvarno su smanjile populaciju puževa“, prisjeća se Ana i dodaje kako su za ovu akciju trebali i dodatno pojačati ogradu jer su u početku patke bježale.

U Martininoj kući se uz vatricu u kaminu često održavaju različite radionice, nedavna je bila o adaptivnom sjemenju, prilika je to za vrtlare da nauče nešto novo. Duž vrta su napravljeni komposteri i ono što ne ostave na gredici vrtlari tamo ubacuju. Nisu svi jednako aktivni, kaže Martina, ali dužnost vrtlara je i redovita košnja te uklanjanje ambrozije.   

"Najveći uspjeh ove ideje je u tome koliko je mladih ljudi došlo vrtlariti i doživjelo taj rad s prirodom i ja bih voljela da ova priča potakne što više ljudi koji imaju nekakve parcele da ih daju na korištenje i da se potakne ljude na uzgoj hrane“, ističe Martina.