Zašto navodnjavanje i folijarna prihrana ne znače da "će trava biti skuplja od krave"?

Kombinacija dugotrajne suše, visokih temperatura i učestalih ljetnih bura zahtijevala je ovo ljeto praktično kontinuirano navodnjavanje bez pauza.

U dosadašnjem zalijevanju sistemom orošavanja, u kojem bi tijekom noći orosio krošnje maslina, a cijeđenjem i kapanjem i krug tla ispod njih, bilo bi dovoljno da uradim pauzu od tri dana pa ponovim tretman.

Sada zbog toplinskih valova i visokih temperatura, koje su dosezale 40 stupnjeva, uz buru dolazi do brzog isušivanja plitkog skeletoidnog tla na kojem rastu moje masline. Praktično sam bio natjeran na zalijevanje svaki drugi dan da bih sačuvao dobar rod.

Kod orošavanja, kao i kod svakog zalijevanja, mora se održavati kontinuitet i redovitost zalijevanja, jer ako izostane odmah plodovi i list pokažu stresnu reakciju, posebno u navedenim nepovoljnim uvjetima koji traju od proljeća, piše dr. Vlatković za Maslina Slobodna Dalmacija.

Orošavanje je izvanredno olakšanje zbog praktičnosti primjene. Ja ne moram biti u masliniku da dobiju svoju vlagu po noći, jer se zalijevanje programira uz kraće pauze cijelu noć.

Uz to što daje vlagu, hladi maslinik i spušta njegovu noćnu temperaturu, omogućava stablima da bolje podnose toplinske udare drugi dan.

Ne strahujte od paunova oko

Orošavanjem i vlaženjem krošnje, lista i kore grana smanjuju se rizici ožegotina od UV zračenja, koja su posebno ove godine dosegla visoke indekse.

Zato savjetujem svima koji imaju masline u vrtu oko okućnica – kad ih zalijevate navečer, poprskajte ih i po krošnji. Neće oboljeti listod paunova oka na dnevnim temperaturama od 30 i više stupnjeva čime vas plaše. Paunovo oko se na ljetnim vrućinama i učestalim burama ne može razviti, zato im poprskajte krošnje kad ih zalijevate.

Ono što vidim jest veliki problem održivog maslinarstva u budućnosti bez sigurne opskrbe vodom. Ja sam na svom malom uzorku od 500-tinjak stabala svjestan da sam postavio izuzetno dobar i efikasan sustav u borbi protiv suše, a time sam još više svjestan činjenice da su zahtjevi intenzivnog maslinarstva za vodom sve veći i veći.

Zabluda je tvrditi da maslinu ne treba zalijevati 

Premda je maslina prilično izdržljiva, pa i u nepovoljnim pedološkim i klimatskim uvjetima može preživjeti i dati kakav-takav urod, optimalne količine vode ipak povoljno utječu na mnoge fiziološke procese u biljci. Rezultiraju boljim vegetativnim porastom, kvalitetnijom cvatnjom i zametanjem plodova, kvalitetnijom diferencijacijom pupova za sljedeću vegetaciju, smanjivanjem alternativne rodnosti te povećanom količinom i kvalitetom plodova i ulja po jedinici površine.

Da bi se to sve ostvarilo, vegetativnim porastom od kilograma novostvorene zelene mase maslini je potrebno utrošiti 450-500 litara vode, bilo iz kruga korijena, zraka (vlage) ili zalijevanjem.

Zato je zabluda tvrditi da ju ne treba zalijevati, jer je otporna na sušu. Ukorijenjena stara stabla sigurno bolje podnose sušu, ali i njima treba vlaga da bi ispunili fiziološke procese.

Stoga ja, uz redovito navodnjavanje orošavanje, u ovako teškim uvjetima provodim i folijarnu prihranu, što bih preporučio mnogima koji nemaju vodu. Folijarnu prihranu u ovako ekstremnim uvjetima bez navodnjavanja trebalo bi, moje je mišljenje, provoditi svakih desetak dana.

Kad sam to predložio jednom maslinaru rekao mi je: "Onda će mi trava biti skuplja nego krava". Odgovorio sam mu da će mu najskuplje biti ako mu krava krepa!

Folijarna prihrana orošavanjem 

Redovita folijarna prihrana orošavanjem nema alternative za mene. Voda koja dolazi na listove krošnje pomaže da sačuvaju turgor (tlak vode u stanicama biljke). Uz sve funkcije, pomaže održavanju njezine temperature i sprječava isušivanje lista i kore grančica. Voda u listu propušta vidljivi dio spektra, koji je osobito značajan za proces fotosinteze.

Upravo zbog sprječavanja zaustavljanja bazičnoga životnog procesa fotosinteze potrebno je provoditi redovito zalijevanje.

Uvijanje listova i smežuravanje plodova znači da im treba dati dovoljne količine vode dok sama maslina ne pokaže da se list više ne uvija, a plod nije smežuran. Najbolje je stanje kad se te dvije pojave ne primjećuju.

Upitna budućnost 

Svake godine aktualiziraju se problemi navodnjavanja. Treba reći objektivno da je iluzija očekivati da će naša država to pitanje brzo riješiti.

Svaki maslinar mora sam za sebe uraditi ono što mu najviše odgovara, jer baviti se maslinarstvom podrazumijeva da se najprije osigura voda, čak prije sadnje. U Hrvatskoj su posađeni hektari trajnih nasada bez planiranja navodnjavanja. Otvorene akumulacije, kod kojih brzo hlapi voda, europski fondovi ne financiraju. Financiraju samo zatvorene sustave navodnjavanja gdje se voda ne gubi od izvora do biljke.

Došlo je vrijeme da ćemo i mi početi cijeniti vodu, jer smo uvjereni da je imamo dovoljno, a kad nam najviše treba, nemamo je. Kad je nemamo nda moramo primjenjivati modele i cikluse folijarne prihrane kako bi stabla preživjela dugotrajne suše, dugotrajne visoke temperature, bure. To su dokazani postupci koji najviše štede vodu, a istovremeno pomažu joj izići iz toplotnog stresa.

Mnogi vrijedni maslinari razvili su sisteme održavanja vitalnosti svojih nasada i svjesni su da im nitko neće pomoći. Hrvatska trenutno ima dovoljne količine vode, ali je sve upitno u budućnosti, jer kako vidimo kiše sve slabije padaju.

Izgradnjom priobalja od Savudrije do Prevlake treba napuniti milijune kubika slatke vode u bazenima kuća za odmor i velikim hotelskim kućama za potrebe tuširanja i kupanja.

Na nekim pozicijama priobalja neki maslinici se navodnjavaju desaliniziranom vodom, a vjerojatno će u budućnosti to biti izlaz za mnoge koji žele održati svoja stabla na životu.