Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suzbijanje korova
  • 13.12.2020. 10:30

Zašto frezanje nije dobro za suzbijanje korova u masliniku?

Posebno veliki problem korovi mogu uzrokovati u mladim maslinicima jer su tada snažni kompetitori za vodu, a kako ih suzbiti pojašnjava dr.sc. Kristijan Franin.

Foto: Vedran Stapić
  • 550
  • 191
  • 0

Kao i kod ostalih poljoprivrednih kultura, korovi su prateća komponenta u masliniku. Kako su, prema jednoj od definicija, biljke koje nisu uvijek štetne, kao što nisu uvijek ni korisne, pristup ovoj problematici i potreba za suzbijanjem ovise o puno čimbenika.

Koliko frezanje može biti i prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnjih korova s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade potičemo njihovo širenje, pojasnio je dr.sc Kristijan Franin i podijelio par korisnih savjeta koji će dobro doći svakom maslinaru. 

Najveće probleme stvaraju višegodišnji korovi

Korovi se s maslinom natječu za dostupnu količinu vode i hranjiva, svjetlom i životnim prostorom. U toj bitci, naravno ako im dopustimo, gotovo uvijek odnose pobjedu. Najprije, nisu sve korovne vrste jednako opasne, niti su u svim životnim stadijima jednako agresivne prema kulturnoj biljci. Na moguću štetu utječu starost ploda, ali i agrotehnika. 

"U našim maslinicima najzastupljenije korovne vrste od uskolisnih (trave ili Poaceae) su ljulj, svračica i muhari. Od širokolisnih se najčešće pojavljuju loboda, dvornici, šćir, hudoljetnica, mlječike, trputac, kopriva i divlja mrkva. Svakako najveći problem predstavljaju višegodišnje vrste kao što su troskot, pirika, slak, osjak, štavelj i tetivika“, piše za Maslinar.

Posebno veliki problem korovi mogu uzrokovati u mladim nasadima jer su tada snažni kompetitori za vodu pa neki znanstvenici smatraju kako zakorovljena površina može sadržavati i do jedne četvrtine manje vode za razliku od nezakorovljene. Ovisno o tipu proizvodnje, ovu floru možemo suzbijati na različite načine. 

Kasna gnojidba i rezidba masline nakon berbe povećavaju štete od hladnoće

"Mehanički način (okopavanje, košnja i plijevljenje) je mukotrpan i težak posao stoga ga je moguće obavljati samo na manjim površinama. Upotrebu mehanizacije ograničava konfiguracija terena, veličina i nagnutost površine, te vrsta i značajke tla. Korištenje pluga, freze ili kultivatora je moguća na većim, ravnim površinama i tlima s minimalnim sadržajem skeleta“, pojašnjava.

Svakako, napominje Franin, treba imati na umu kako je veliki dio naših nasada na teško dostupnim terenima, ponekad u samom kamenu, prema tomu ovakav način održavanja tla ne dolazi u obzir. Osim toga, frezanje može biti prilično opasan zahvat u suzbijanju višegodišnjeg korova (npr. troskot) s razvijenim podzemnim organima jer ovim načinom obrade postižemo suprotan učinak, odnosno potičemo njihovo širenje.

Travnati pokrivač sprječava ispiranje

Na nagnutim terenima gdje postoji opasnost od erozije i u starijim nasadima moguće je zatraviti površinu nekom djetelinsko-travnom smjesom. "Travnati pokrivač dobro drži tlo te sprječava ispiranje čestica odnosno eroziju, povoljno utječe na žive organizme tla, predstavlja stalni izvor organske tvari, smanjuje zbijanje tla i na neki način stvara pritisak na određene korovne vrste koje s vremenom polako nestaju s površine“, objašnjava stručnjak.

Dodaje da osim ciljanog uzgoja DTS-a, površinu je naravno moguće ostaviti pod spontanom, autohtonom florom. Ovakvi maslinici se održavaju košnjom, a pokošeni materijal ostavljamo po površini kao zastirku (malč). 

Nadalje ističe kako najčešće zatravljujemo međuredni prostor, dok prostor unutar reda, odnosno između biljaka, možemo osim mehaničkom obradom održavati i herbicidima. Na područjima gdje nema dovoljno padalina zatravljivanje može imati i negativne posljedice. "Tako da je ova metoda opravdana u onim područjima gdje je godišnja količina padalina oko 650 do 700 mm, s time da one moraju biti raspoređene i tijekom vegetacije. U navodnjavanim se ova metoda često primjenjuje“, kaže.

Suzbijanje korova nakon treće godine

U ekološkim maslinicima se posebno promovira uzgoj ovaca koje uspješno ispašom uništavaju korove, te istovremeno gnoje površinu. Košnja kao metoda zaštite može imati značajnu ulogu ako primjenjujemo tzv. košnju do iscrpljivanja. Takvim načinom ne dopuštamo razvoj nadzemne mase višegodišnjih korova, a posljedica toga je smanjeno skladištenje rezervnih tvari u podzemnim organima, npr. podancima.

Da bi takva biljka razvila novi izdanak i dalje rasla, mora stalno trošiti zalihe iz podzemnog dijela. Zalihe se sve više i više troše, što postupno dovodi do iscrpljivanja i konačnog propadanja korova. "Od herbicida se mogu koristiti kontaktna i sistemična sredstva, preporučuje.

Kontaktna sredstva dodirom unište nadzemni dio, ali se iz podzemnog dijela biljka obnavlja. Druga skupina su sistemični herbicidi koje biljka upija i prenosi po svim dijelovima, kako nadzemnim tako i podzemnim, pa su zbog toga djelotvorni i na višegodišnje korove. Osim na korove, translokacijska sredstva djeluju i na brojne drvenaste vrste,  npr. neke nepoželjne članove makije koji se mogu pojaviti u nasadu i vrlo brzo oblikovati grm ili stablo. 

"Iz tog razloga treba biti posebno oprezan prilikom tretiranja da sredstvo slučajno ne zahvati krošnju, pogotovo u mladim nasadima. Suzbijanje korova do 3 godine starosti se ne provodi, upozorava. 

Herbicide primjenjivati u jesen i u proljeće nakon nicanja

Od herbicida su u Hrvatskoj dozvoljeni pripravci na bazi glifosata, flazasulfurona i kombinacija glifosat+flazasulfuron. Doza ovisi o sastavu korovne flore, ali i o veličini same biljke. U suzbijanju jednogodišnjih vrsta dovoljne su doze od 1,5 do 3 l/ha, a kod višegodišnjih od 4 do 6 l/ha.

Sredstva se primjenjuju u jesen i u proljeće nakon nicanja, kada su korovi u aktivnom porastu. Za suzbijanje jednogodišnjih korova sredstva na bazi glifosata se mogu koristiti jednom do dva puta u razmaku od 30 dana. 

"Kod višegodišnjih korova dozvoljena je samo jedna primjena. Kod tretiranja treba paziti na izbor uređaja za aplikaciju kao i na vremenske prilike. Tretiranje treba obaviti po mirnom vremenu, bez vjetra, a kapljice škropiva moraju biti krupnije da bi izbjegli zanošenje sredstva na kulturu", pojašnjava i dodaje da radni organ prskalice treba biti udaljen od površine tla najviše 30 cm. Osim toga, širina herbicidnog pojasa, dakle dio koji tretiramo, ne smije prijeći prosječno 1/3 međurednog razmaka.

Karenca za primjenu herbicida u masliniku se najčešće kreće od 28 do 30 dana, iako postoje i pripravci s kraćom, od 7 dana. Ako površina nije jako zakorovljena, ekološki prihvatljiviji način tretiranja bi bio pomoću posebnih aplikatora kojima je završni dio u obliku spužve natopljene herbicidom. Ovim načinom tretiramo samo pojedinačne biljke.

"Osim šteta koje izazivaju, korovi imaju izuzetnu važnost u povećanju bioraznolikosti u nasadima i biološkoj zaštiti od štetnika, što je u integriranom i ekološkom neizmjerno važno. Međutim, o toj temi nekom drugom prilikom“, zaključuje za kraj stručnjak.


Tagovi

Maslinar Frezanje Korovi Suzbijanje Travnati pokrivač Glifosat Maslinik


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner