Zaštita voćaka od niskih temperatura

Vremenske prilike zadnjih desetak dana, koje su obilježili relativno sunčani periodi i ugodne temperature, uzrokovale su kolanje sokova kod većine voćnih vrsta. Prognostičari u narednom periodu najavljuju nepovoljne vremenske prilike i izuzetno niske temperature. Ovakva kolebanja temperature značajno umanjuju otpornost na iznenadne niske zimske temperature, te takvi uvjeti mogu dovesti i do većih šteta.

Na štete utječe više faktora; starost voćaka, način uzgoja, stanje zrelosti drveta, položaj pupova u krošnji, količina rezervnih hranjivih tvari, vrsta rodnog drva, ali prije svega ovise o fenofazi. Pa tako prema Miljkoviću (1991) u doba bubrenja cvjetnih pupova jabuke podnose minimalne temperature -3,9 do -5ºC, kod pune cvatnje -2,2 do -2,8ºC, dok su netom zametnuti plodovi su najosjetljiviji, mogu izmrznuti i kod temperature -1,7ºC. Wast-Edelfson navodi sljedeće kritične temperature smrzavanja kod različitih fenofaza:

Ovisno o položaju i vrsti, voćke se nalaze u različitim fenofazama pa ukoliko se radi o kritičnim periodima potrebno je reagirati na odgovarajući način. Borbu protiv niskih temperatura možemo provoditi na više načina:

1. Zaštita toplim zrakom - uglavnom se radi o strojevima koje rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda strojem ne smije biti veći od 140 m, obično je to od 60-70 m. Sa radom je potrebno započeti kada je temperatura na +0,5 ºC, a rezultatiistraživanja govore da se zaštita uspješno provodi do -7 ºC (USA).
2. Zaštita kišenjem - za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina te se postiže viša temperatura ispod ledenog omotača.
3. Zaštita biološkim preparatima - Natural Plant Antifreeze (NPA) i Plant Antifrost Protector (PAP) proizvodi su jedinstvenih formula proizvedenih na osnovu bakterija Thiobacillus subspecies (NPA) i Acidobacilus spp. Bacteria (PAP) u kombinaciji sa mineralima. Postiže se da biljka proizvede antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) ugrađujući minerale, što povećava njihovu otpornost na hladnoću i štete od mraza. U kratkom vremenskom razdoblju biljka ubrzava metabolizam što rezultira povećanjem sadržaja antifrost aminokiselina i proteina, šećera, ulja, vitamina i minerala. Otpornost na smrzavanje i hladnoću postiže se do -7ºC. Primjenjuje se do dva dana prije hladnog vremena a minimalno 6 sati prije najavljenog smrzavanja da se postignu zadovoljavajući rezultati.
4. Jedan od načina koji se ranije primjenjivao je dimljenje. Spaljivali su se teško sagorljivi materijali uslijed čijeg sagorijevanja se stvarala gusta dimna zavjesa. Temperatura se povećala za 0,5-1,5 ºC što je u nekim slučajeva bilo dovoljno za zaštitu. Zbog slabog učinka pri jačem mrazu te nepovoljnog utjecaja na okoliš ova metoda se izbjegava.

Koju će ovih metoda zaštite u borbi protiv niskih temperatura koristiti sami voćari u zaštiti svojih nasada ovisi o: veličini njihovih nasada, položaju, mogućnosti ulaska mehanizcije u voćnjak te financijskim mogućnostima.

Autor: Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr. / Ruža Skenderović dipl.ing.agr.

Foto: RGBStock.com