• Savjeti voćarima
  • 21.12.2020. 14:30

Zaštita voćaka: Ne ostavljati stajnjak uz tek posađena stabla

Stajsko gnojivo nije dobro stavljati blizu voćke, a plodovi koji ostanu na granama idealni su za jaču pojavu bolesti u narednoj vegetaciji.

Foto: Bojan Kecman
  • 548
  • 49
  • 0

Mnogi voćari koji imaju manje stabala često čine veliku pogrešku. Oko posađene voćke slažu stajnjak koji nagriza koru što vremenom dovodi do njenog pucanja, ulaska bakterija, gljivica i virusa, a na kraju i do sušenja stabala.

Posebice je osjetljivo tek posađeno drveće, a ako je spojno mjesto odnosno cijep (kalem) u ravnini zemljišta ili malo iznad, doći će do izbijanja prirasta iz spavajućih pupoljaka u dijelu oko kalema, zatim do iscrpljivanja voćke, njenog slabijeg rasta i rodnosti.

Cijep iznad zemlje - ne stavljati stajnjak na njega

Idealno je da spojno mjesto bude barem pet centimetara iznad zemlje, najbolje do desetak centimetara, kako bi stablo moglo nesmetano "disati". Stajnjak se stavlja također barem pet centimetara oko debla jer su korijenove dlačice blizu površine tla i brže će upiti hranjive tvari koje će se, naročito preko zime, rastvarati i ispirati u dublje slojeve. Greška je ako se stajnjak ostavi i daleko od tek posađene voćke.

Stablo treba pustiti da slobodno "diše"

Isto tako pogrešno je ako se stajsko gnojivo "natrpa" oko mladice i prekrije spojno mjesto jer izaziva već navedeni efekt da biljka ne može disati. Podrazumijeva se da bi stajnjak trebao biti barem godinu dana star. Ako nije zagorjeli, treba mu više vremena da se razgradi u zemlji.

Ista pravila primjene važe i za mineralna gnojiva

Rješenje je u tome da se ovo organsko gnojivo svake godine rasipa na sve većoj udaljenosti. Koliko je široka krošnja, u tom promjeru bi trebalo ostaviti hranjivo, isfrezati i tako brže unijeti u tlo. Isto što se radi sa stajnjakom, može se učiniti i s mineralnim NPK gnojivom koje se, kao i organsko prvo stavlja u rupu, pokrije zemljom, a nakon sadnje posipa se u neposrednoj blizini voćke. I ono ne bi trebalo dodirivati koru.

Uklonite mumije s grana

Jesen i zima idealni su i za uklanjanje mumija iz krošnji drveća jer predstavljaju izvor zaraze u narednoj vegetaciji, naročito Monilie plodova. Ovo je izraženo kod jabuka, šljiva, krušaka i breskvi pa, kada vidite mumificirane plodove s bjeličastim nakupinama askusa sa sporama, znajte da će borba s bolestima biti teža u sljedećoj godini.

Glavni izvor Monilie plodova u idućoj vegetaciji

Naravno da je proizvođačima s velikim brojem stabala teže pokupiti sve ovakve plodove, koji se inače mogu zadržati dugo na granama, ali bilo bi bolje i financijski isplativije da to učine nego da koriste više fungicida u zaštiti.

Oboljela stabla izvor su zaraze

Period mirovanja vegetacije vrijeme je i za uklanjanje oboljelih i osušenih stabala iz nasada koja su također izvor zaraze u idućoj vegetaciji. Primjerice kod krušaka, ona koja su sa crnim granama i listovima u obliku pastirskog štapa, predstavljaju rizik za širenje Erwinie amylovore, bakteriozne plamenjače jabuka i krušaka koja čini ogromne štete u voćnjacima.

Neophodno je što prije ih ukloniti, spaliti i tako spriječiti širenje zaraze koja se može očekivati posebice u proljećima s obilnim padalinama.


Tagovi

Nasadi voća Sušenje stabala Zaštita voćaka Upotreba stajnjaka Iscrpljivanje voćka Mumificirani plodovi Period mirovanja Voćari


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.