Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obavijest voćarima
  • 02.04.2014. 13:30
  • Međimurska

Zaštita šljiva i manjih mješovitih voćnjaka

Obavijest Savjetodavne službe za voćare.

  • 154
  • 8
  • 0

Budući da je protekli mjesec ožujak bio iznadprosječno topao, pa je umjesto prosječne mjesečne temperature zraka +5,6°C na većini mjernih lokaliteta taj prosjek iznosio od +9,0° do +10,1°C voćne vrste su započele cvatnjom značajno ranije nego protekle 2013. godine. Tako je još dana 21. ožujka o.g. na središnjem dijelu Županije cvatnjom započela sorta šljive stanley. Od proteklog vikenda, odnosno još nakon 27. ožujka o.g., ponovno bilježimo iznadprosječno sunčano i toplo meteorološko razdoblje s najvišim vrijednostima temperature zraka u okolici Čakovca između +17,5° i +21,5°C, pa je većina koštičavog voća (breskve, šljive trešnje), te neke sorte krušaka, u punoj cvatnji. Tijekom jučerašnjeg dana otvaranjem prvih cvjetova je započela sorta jabuke idared. Meteorolozi u narednih 2-3 dana još uvijek najavljuju slične uvjete, a promjenu vremena s mogućim oborinama očekujemo s petka na subotu 4./5. travnja ove godine.

U takvim uvjetima očekujemo relativno dobru oplodnju koštićavog voća, jer bilježimo pojačanu aktivnost korisnih oprašivača - pčela medarica, solitarnih pčela i bumbara. U uvjetima toplog i suhog razdoblja tijekom cvatnje koštićavih voćnih vrsta bilježimo smanjenu opasnost od najopasnije gljivične bolesti: monilijske paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia laxa), ali se tijekom sunčanog i toplog razdoblja pojavljuju štetni organizmi životinjskog podrijetla - u koštičavim voćnim vrstama to su lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.). Na šljivama se tijekom cvatnje gotovo svake sezone pojavljuju šljivine osice, a zadnjeg dana mjeseca ožujka zabilježena je na bijelim ljepljivim pločama u okolicu Čakovca njihova vrlo kritična brojnost. Napadaju tek zametnute plodove, pa na nezaštićenim stablima ubrzo nakon cvatnje primjećujemo masovno otpadanje tek zametnutih plodova šljiva.

Stoga vlasnicima šljiva preporučujemo pregledati zdravstveno stanje cvjetnih organa ili tek zametnutih plodova a završetkom cvatnje odnosno početkom masovnog otpadanja latica planirati primjenu insekticida. Populacija šljivinih osica se može pratiti bijelim ljepljivim pločama. Smatramo da će optimalno vrijeme suzbijanja šljivinih osica biti u razdoblju od 3. do 9. travnja ove godine (ovisno o lokalitetu i završetku cvatnje dominantnih sorti šljiva). Suzbijanje šljivinih osica preporučujemo isključivo u ranim jutarnjim ili večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen! U našoj su zemlji u tu svrhu registrirani pripravci na osnovi alfa-cipermetrina (npr. Fastac 10 SC ili Direct SC i slično), ali isti nisu dopušteni u integriranoj proizvodnji (skupina sintetskih piretroida). Pripravke dopuštene za suzbijanje štetnih organizama (osica, tripsa, uši) proizvođači mogu vidjeti na web aplikaciji www.mps.hr/fis.

Voćne osice također napadaju i druge kulture, napose jabuku i krušku, a optimalni rokovi njihova suzbijanja se poklapaju sa završetkom cvatnje, odnosno na šljivama i kruškama kalendarski su nešto raniji nego na jabukama.

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta preklapa ne koristiti za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele) koristiti vrlo otrovne i opasne insekticide (navedene u Tablici 1.)."Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati" (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Tablica 1. Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi) (pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon tretmana):

Djelatne tvari Trgovački pripravci
abamektin Vertimec EC, Kraft EC
klorpirifos-etil Pyrinex 250 ME
dimetoat Rogor 40 EC (Chromogor, Perfekthion, Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40)
imidakloprid Confidor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum, Kohinor, Dali, Congo)
tiametoksam Actara WG

VAŽNO: Novom Uredbom Europske komisije od 24.5.2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

Dobro je pripravcima za suzbijanje voćnih osica dodati i neki fungicid za zaštitu protiv bolesti lišća (npr. šupljikavost, monilija, hrđa, krastavost, narančasta pjegavost) npr. kombinirana sredstva Nativo WG (0,02 %) ili Signum DF (0,075-0,1 %) ili pojedinačna površinska sredstva osnovi mankozeba, npr. Dithane DG Neotec (0,2 %) ili kaptana, npr. Captan WP 50 (0,25 %) i slično. Kako meteorolozi krajem ovog tjedna najavljuju nešto svježije i moguće kišno razdoblje, a tek sa jačim kišnim uvjetima očekujemo ovogodišnji razvoj monilijske bolesti (Monilinia laxa) koštićavih voćaka krajem cvatnje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Partner