Zaštita koštičavog voća bakarnim sredstvima u jesen dezinficira i smiruje

U  ovom se vegetacijskom razdoblju voćka priprema za zimovanje otpuštanjem lisne mase, uslijed čega nastaje velik broj ranica na granama. Sve su to potencijalna ulazna mjesta za infekcije gljivičnim bolestima i bakteriozama.

Jesenska će zaštita suzbiti opasne bolesti koštičavog voća kao što su plamenjača ili narančasta pjegavost lista šljive (Polystigma rubrum), hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinozae var. discolor, Puccinia cerasi), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), kozičavost lista (Blumeriella jaapii), uvijenost i sušenje lišća trešnje i višnje (Apiognomonia erythrostoma), kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans), palež cvijeta, izboja i trulež ploda (Monilinia laxa, M. fructigena), pepelnica breskve (Podosphaera pannosa) i bakterijski rak koštičavog voća (Pseudomonas syringae pv. Syringae i pv. Morsprunorum) koji može uništiti cijeli biljni nasad.

Vrijeme je za tretiranje fungicidima na bazi bakra 

Vrijeme je, dakle, za tretiranje voćnjaka fungicidnim sredstvima na bazi bakra koji će svojim dezinfekcijskim djelovanjem na stablo smanjiti pritisak bolesti, te ubrzati odrvenjavanje mladica i pospješiti opadanje lišća, što će pak smanjiti mogućnost smrzavanja i pucanja kore.

Voćnjak je u svojoj naravi monokultura, jer se duži niz godina na istoj površini proizvodi jedna biljna vrsta, što praktično znači da je intenzitet i pritisak u pravilu istih bolesti i štetnika izuzetno velik.

"Uspješnost zaštite voćnjaka ovisi o kvaliteti preparata, dozi i pravovremenom roku primjene, ali i o prisutnom inokulumu u voćnjaku. I zato u najgorim godinama voćari imaju i do 20 tretmana, a ratari, zbog plodoreda, daleko manje", kaže dr.sc. Vesna Tomaš s osječkog Poljoprivrednog instituta ističući kako se jesenskim tretmanom aplicira depozit bakarnog fungicida na ulazne rane, čime se obavlja i dezinfekcija stabla.

Priprema za zimovanje

Osim zaštitnog aspekta, tretman bakrom ima i umirujući efekt pa se voćka lagano priprema za zimovanje. Poseban problem u ovom prijelaznom razdoblju može biti naglo snižavanje temperatura dok je u njoj još velika količina slobodne vode, koja se u takvim situacijama ledi i stvara kristalne strukture u stanicama što dovodi do pucanja tkiva, odnosno stvaranja rana koje su, kao infekcijska mjesta, nepoželjne.

Tretmani se tempiraju u danima bez kiše i vjetra, obzirom da bakreni preparati imaju kontaktno djelovanje i kao takvi su podložni ispiranju.

Jesenski tretmani utječu i na abiotske (poremećaji u ishrani, nedostatak ili suvišak vlage, jaki vjetrovi, visoke ili niske temperature...) i na biotske (gljive, bakterije, fitoplazme...) uzročnike bolesti jer smanjuju stres voćke. Od biotskih, 70 posto bolesti u voćnjaku koštičavih biljnih vrsta uzrokuju gljive, koje ne završavanju svoj životni ciklus u fazi mirovanja voćke. Tako je poznato kako, primjerice, uzročnici šupljikavosti lista, kozičavosti višnje i trešnje te lisne hrđe, prezimljuju i na lišću i na grančicama oko pupova. Uzročnik narančaste pjegavosti ili plamenjače lista šljive prezimljuje isključivo na listu, a samo na grančicama oko pupova prezimljuje gljiva koja izaziva kovrčavost lista breskve i nektarine, pepelnica breskve i nektarine, dok monilinija vrste prezimljuju na mumificiranim plodovima i u rak ranama.

"Gljivični uzročnici ulaze u stanice putem prirodnih otvora biljke, ali i rana, dok bakterijski ulaze isključivo kroz rane, pri čemu bakterije mogu biti infektivne pri temperaturi od 0-30^o i zato je bitna dezinfekcija stabla, jer ovim tretmanima suzbijamo široku paletu bolesti", naglašava dr. sc. Tomaš.

U jesenskom periodu u voćnjacima se odrađuju i tretmani ureom, kao visokokoncentriranim dušičnim gnojivom. Prskanjem 5-7 %-tnom otopinom uree se pospješuje opadanje listova, u voćki prestaje kolanje sokova i tako postupno ulazi u fazu mirovanja otpornija na niske temperature. Dušik, naime, kojega biljka u ovim tretmanima usvaja, pospješuje i ubrzava razgradnju biljnih ostataka odnosno otpalog lišća, što posljedično doprinosi smanjenju inokuluma patogena u idućoj godini. Primjenom uree se stvara i depozit dušika u korijenu što će pospješiti početni rast u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Kada točno primijeniti bakarne pripravke?

Za razliku od uree koja se primjenjuje dok je list još zelen, bakarni se preparati primjenjuju kad je dvije trećine lisne mase otpalo, kako bi se na vrijeme počelo s dezinfekcijom nastalih ranica, pri čemu temperature trebaju biti iznad 5^o C. Tretmani se tempiraju u danima bez kiše i vjetra, obzirom da bakreni preparati imaju kontaktno djelovanje i kao takvi su podložni ispiranju.

Drugi se tretman bakrom obavlja krajem zime i početkom proljeća, u vrijeme bubrenja pupova, no nikako u vrijeme vegetacije zbog moguće pojave fitotoksičnosti na koštičavim voćnim vrstama.

Na tržištu je puno bakarnih preparata. Najviše bakra (88,2 %) ima u bakarnom II oksidu, potom u bakarnom hidroksidu (65 %) i bakarnom oksikloridu (59,51 %). O koncentraciji anorganskog bakra u ovim fungicidima ovisi i dozacija u primjeni.

Gnojiva, mineralna ulja, krečenje...

Danas se primjenjuju i gnojiva na bazi bakra, gdje se bakar pojavljuje u organskom odnosno kelatnom obliku u kojemu ga biljka može usvojiti, praktično poput sistemika, pa se ne ispire kišom. Bakarna gnojiva potiču biokemijske procese u biljci i tako poboljšavaju otpornost biljke, i na gljivične bolesti i na bakterioze, te umiruje biljku, pripremajući ju bez stresa za razdoblje koje slijedi.

"Kombinacija bakrenih preparata s mineralnim uljima u visokim koncentracijama dat će veliku učinkovitost protiv jaja lisnih ušiju, crvenog voćnog pauka, kao i štitastih uši i drugih štetnika koji prezimljuju na stablu, u narednoj godini", pojašnjava dr.sc. Tomaš. Za ovu je namjenu potrebno kombinirati rafinirano mineralno ulje (10 %) i bakar (10 %)

Za razliku od uree koja se primjenjuje dok je list još zelen, bakarni se preparati primjenjuju kad je dvije trećine lisne mase otpalo. 

Valja na kraju podsjetiti i na učinkovitu staru metodu preventivne zaštite voćnjaka - jesensko bijeljenje, ili kako se najčešće čuje krečenje debla, koja ima višestruke koristi, ali se ne primjenjuje u intenzivnim voćnjacima. U praksi je potvrđeno da uslijed redovitog krečenja nestaje smoljenje na stablima i granama, sprječava  se pucanje debla i nastanak rak- rana. Također, uočeno je smanjenje prezimljujuće populacije pa je i manji intenzitet štetnika u idućoj godini.

Krečenje stabala - koje je najbolje vrijeme?

Najvažnije, zbog refleksije bijele boje, odbija se toplina proljetnog sunca i stablo se sporije zagrijava što može odgoditi početak vegetacije i do tjedan dana, odnosno daljnje fenofaze, i tako smanjiti štetno djelovanje niskih temperatura u osjetljivim stadijima razvoja te izbjeći moguće štete eventualnih ranih proljetnih mrazova.

Na tržištu postoje gotove smjese za ovu namjenu, no moguće ju je i samostalno pripremiti prema provjerenoj recepturi, kombinacijom sastojaka u omjeru 5 kg gašenog vapna, 0,5 kg močivog sumpora i 0,5 kg kuhinjske soli koje valja dobro izmiješati s vodom i ostaviti da miruje 24 sata, nakon čega je spremna za uporabu.