Verticillium dahliae Kleb. je gljivica, uzročnik propadanja mnogih zeljastih i drvenastih kulturnih biljaka. Živi u tlu, a sposobna je zaraziti biljku i nakon 10 godina.
Uz one poznatije i češće, maslinu mogu napasti još neke bolesti, ali one nisu, osim bakterija, baš značajne za naše uzgojno područje. Jedna od njih je opasna bolest provodnih snopova - verticilioza.
Ona uzrokuje sušenje pojedinih grana i dijelova krošnje, a ponekad i čitavih stabala masline. Ona kod nas nije proširena, iako mnogi proizvođači svako propadanje maslina pripisuju upravo njoj.
Verticillium dahliae Kleb. je gljivica, uzročnik propadanja mnogih zeljastih i drvenastih kulturnih biljaka. Živi u tlu, a sposobna je zaraziti biljku i nakon 10 godina.
U maslinu ulazi kroz korijenove dlačice i kroz pozljede koje su nastale prilikom sadnje i obrade tla. Gljivica luči otrovne tvari, tkivo odumire, dolazi do začepljenja drvenog provodnog tkiva i tako se prekida normalno kolanje sokova u stablu masline.
Uslijed napada ove gljivice bolest se javlja u akutnom (naglom) i kroničnom (traje dugo vremena) obliku. Kod akutnog oblika bolest se javlja naglo i dovodi do naglog odumiranja masline. Znakovi akutnog oblika bolesti su uočljivi na lišću koje gubi zelenu boju, postane smeđe i na kraju se osuši zajedno sa granama. Suho lišće najčešće ostaje visjeti na granama.
Kora grane poprima ljubičastosmeđu boju, a na presjeku grane vidljiva su djelomična ili potpuna zatamnjenja u obliku smeđecrnog prstena. Kod kroničnog oblika razvoj bolesti je puno sporiji. Simptomi su isti, ali s tom razlikom što listovi otpadaju s grana.
Zaštita masline uglavnom se temelji na provedbi nekih mjera u cilju sprječavanja napada gljivice i pojave bolesti. Na površinama gdje su bile zasađene povrtlarske i cvjećarske kulture masline se ne sade nekoliko godina. U slučaju hitnosti sadnje, na tim površinama se mora provesti ista mjera zaštite koja je navedena kod gljivica truležnica.
Autor: Miro Katalinić, Foto: nito/bigstockphoto.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi