Budući da intenzivna poljoprivredna proizvodnja potpuno i ubrzano degradira zemljište, huminska kiselina pa čak i u malim koncentracijama, smanjuje proces degradacije zemljišta.
Vrijeme je za ljetnu sadnju jagode (srpanj, kolovoz). Opće je poznato da je humus, kao razgrađena organska tvar, neophodan pri proizvodnji svake poljoprivredne kulture, a posebno pri proizvodnji intenzivnih povrtnih I voćnih vrsta pa tako i jagode.
Što je postotak humusa u tlu veći, to je tlo pogodnije za proizvodnju spomenutih poljoprivrednih kultura. Budući da intenzivna poljoprivredna proizvodnja potpuno i ubrzano degradira zemljište, huminska kiselina pa čak i u malim koncentracijama, smanjuje proces degradacije zemljišta. Isto tako, poznato je da je za razgradnju organske tvari (stajski gnoj, suhi, zreli, peletirani ili organski ostaci ili kulture za zelenu gnojidbu) potrebna određena vlaga i temperatura, kao i mikroorganizmi, koji tu organsku tvar razgrađuju u humus. Međutim, tako nastali humus uglavnom služi za popravak fizikalnih svojstava tla, pošto korijen biljke ne može "direktno“ usvojiti molekulu humusa, zbog toga što ima veliku molekularnu masu. Razgradnjom, pak, humusa u tlu nastaju huminske kiseline i humati (netopive soli).
Upravo tako nastale huminske kiseline, koje su spojevi male molekularne mase, s velikim sadržajem ugljika i kisika, korijen biljke može lako usvojiti. Jednostavno rečeno, postiže se brzi učinak na biljci. Prema tome, huminska kiselina nije klasično gnojivo, već oplemenjivač tla. Osim huminskih kiselina u gotovo svim takvim pripravcima nalazi se i visoka količina ostalih organskih spojeva (aminokiseline, peptidi, peptoni, proteini, biostimulatori i dr.), koje biljka može brzo i učinkovito asimilirati preko korijena, a pozitivno utječu na ukupni metabolizam biljke.
Huminske kiseline pri sadnji jagode treba primijeniti:
Doza primjene fertirigacijom je 40-50 l/ha, u više tjednih doza tijekom vegetacije, počevši od same sadnje.
Isto tako, prilikom sadnje jagode dobro je dodati neko gnojivo s pojačanim sadržajem fosfora ili biostimulator na bazi fosfita (P:K 30:20) 2-3 tjedna nakon sadnje, čime se postiže veća otpornost na biljne bolesti, a posebno na bolesti korijena.
Neki biostimulatori na bazi huminskih kiselina su: Humistar, Humical, Humix, Humix Liquid, Kaida Humino Acid, Agrovit HSF L i dr.
Autor: Marijan Mavračić, viši stručni savjetnik za hortikulturu
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Donesen je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Zdrave sadnice i plodored značajne mjere u prevenciji antraknoze jagode
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+]
