Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Štefanec
  • 30.11.2020. 13:30
  • Varaždinska, Selnik

Voćnjak bazge OPG-a Štefanec: bobice prerađuju u sok, vino i ocat

Tek nakon treće-četvrte godine, bazga je bila zadovoljna mojom vještinom obrezivanja, smije se Damir Štefanec koji je prve sadnice kupio u Austriji gdje je i vidio ogromne površine pod ovom biljkom, a koju kod nas često doživljavamo kao samoniklu.

Foto: arhiva OPG-a Štefanec
  • 3.376
  • 775
  • 0

Od cvijeta i bobica bazge na OPG-u Štefanec iz Selnika proizvode miješani sirup, a samo od bobica rade sok, vino i ocat koji je trenutno na dozrijevanju i redovito je pod labaratorijskom kontrolom. 

Bazga je, priča nam Damir Štefanec, biljka čija je iskoristivost velika, od korijena, kore, lista, cvijeta do bobica. “Naši sokovi su prirodno pasterizirani, bez konzervansa. Proizvodnja vina vrši se u kontroliranim termostatskim uvjetima”, nastavlja i dodaje da je količina minerala, vitamina, kiselina i ostalih kemijsko-bioloških elemenata u ovoj biljci stavlja u sam vrh vrijednih namirnica za ljudsku prehranu.

Prvih 30 sadnica kupio u Austriji 

Bio je, kaže, u poljoprivredi cijeli svoj mladi život i, najiskrenije, nikada je nije volio raditi. Poslovi spremanja sjena, okopavanja kukuruza ili repe 'nisu san snova' za mladu osobu. No, na taj način se povezao s prirodom i s vremenom zavolio rad na zemlji. “Danas mi je odmor od svakodnevnih stresova”, navodi.

Na ideju je došao prilikom obilaska poljoprivrednih gospodarstava jugoistočne Austrije gdje se čudio velikim površinama voćnjaka bazge. “Do tada sam je poznavao kao grmovitu biljku koja se koristila uglavnom za izradu sirupa od cvijeta", dodaje i pojašnjava da Austrijanci i Mađari koriste, za naše pojmove, ogromne površine kako bi posadili bazgu koju zatim plasiraju u različita područja gospodarstva, od prehrambene, kozmetičke, tekstilne industrije do farmaceutike. 

Pomno posađena stabla bazge koja se moraju i orezivati 

Viđeno ga je potaklo da krene u intenzivnu potragu kako bi prikupio što više informacija, a rezultirala je kupnjom prvih 30 sadnica u Austriji.

Žele sirovinu čije porijeklo mogu garantirati

Posadio je prve biljčice, a uskoro su krenula brojna pitanja susjeda i poznanika. “Čudili su se sadnji bazge koja je inače samonikla biljka i može je se naći posvuda. Još su se više čudili mojoj ushićenosti dok sam je sadio”, prisjeća se prvih reakcija. No, nije im bilo za zamjeriti, veli, jer je i sam u glavi redao upitnike dok je slušao o uzgoju. Zasadili su je, zbog kontroliranosti uvjeta, daleko od prometnica, kako bi jednoga dana na tržište mogli plasirati proizvode čije porijeklo sirovine mogu garantirati.

Ističe da je za uzgoj bazge potrebno znanje koje se nadograđuje iz godine u godinu. To podrazumijeva orezivanje stabalca u prvim godinama na način da mu se ojača korijen, a nakon toga pripremu stabla na rod. Kao i svaka voćka u uzgoju, tako i bazga ima svoje posebnosti u orezivanju. "I tu je, kad smo počinjali, nastao problem jer nismo imali koga pitati što i kako dalje”, upoznaje nas sa situacijom u kojoj se zatekao.

Prvenstveno usmjereni na preradu bobica

Pomoć su potražili na internetu, kontaktirali rijetke znalce u široj okolici, ali prvenstveno su se morali osloniti sami na sebe. Promatrali su razvoj biljke iz godine u godinu i tako došli do forme stabla koja omogućuje rast, samoodrživost i prinos. "Tek nakon treće-četvrte godine, bazga je bila zadovoljna mojom vještinom obrezivanja”, duhovito će naš sugovornik dok pokazuje formirana stabla predugo zanemarivane voćke. “Ne znamo postoji li u našem okruženju biljka, osim bazge, čiji se cvijet, a nakon toga i plod koristi u ljudskoj prehrani”, nadovezuje se Damirova partnerica Andreja, inače gradsko dijete, koja se kao odrasla osoba zaljubila u prirodu.

Damir Štefanec ovakav način uzgoja vidio je u Austriji 

Sirup od cvijeta rade za vlastite potrebe, a miješani sirup od bobica i cvijeta, kombinaciju koju su uspjeli napraviti nakon tri godine eksperimentiranja, nude za prodaju. Proizvodnja im je usmjerena najviše na preradu bobica. Pod dojmom degustacije sokova i vina u Austriji koji, mora priznati, nisu nimalo jeftini, započeli su sadnju voćnjaka baš s namjerom iskorištavanja bobica. Dodaju da laboratorijske analize potvrđuju ispravnost njihovih sokova i vina što im je vrlo bitno.

U sezonskim poslovima uvijek uskače obitelj

OPG Štefanec registriran je 2017. godine iako se njegova obitelj poljoprivredom bavi nekoliko generacija unatrag. Uz bazgu, na gospodarstvu se bave proizvodnjom uljarica (buča), sjetvom kukuruza kokičara, žitarica, te uzgojem kokoši i patki za vlastite potrebe.

“Zbog bolesti fitoplazme morali smo stari vinograd izvaditi van, pa smo zasadili 330 komada Hibridne sorte Solaris. Ona ne zahtijeva tretiranje pesticidima, što nam je važno zbog blizine voćnjaka bazge”, kažu.

Sve poslove koji su vezani uz bazgu, od orezivanja, održavanja, prerade, marketinga do prodaje, obavljaju članovi OPG-a Damir Štefanec i Andreja Bader, a ostatak uže obitelji pomaže u sezonskim poslovima. Nositelj je Damir koji je zaposlen i kao profesionalni TV snimatelj već 25 godina, dok nevjenčana supruga Andreja radi u vrtiću kao odgojitelj mentor.

“Cijeli je život provela u gradu, a dolaskom na selo zaljubila se u prirodu. Otkrila je dobrobiti dvorišta, vrta i voćnjaka. Poslovanje cjelokupnog gospodarstva unaprijeđujemo zajedničkim snagama, prema suvremenim potrebama proizvodnje i tržista”, doznajemo.

Kupce zbunjuje crna boja tekućine

Površina voćnjaka je 0,65 ha i nalazi se na dvije lokacije dok ukupna površina koju obrađuju iznosi 1,3 ha. U svijetu, dodaje, postoji tridesetak sorti bazge, a oni uzgajaju sambucus nigru (Haschberg). Devedeset posto sadnica kupili su u Austriji, a ostatak je iz vlastitog nasada reznica.

"Inače, ljudi je poznaju uglavnom kao žuti sirup pa kad se pred njima pojavi tekućina crne boje, široko otvore oči i s nevjericom pitaju da što nije bazga žuta? Slijedi uvijek isti odgovor: Prvo cvijet pa plod, a njoj je plod crna bobica“, smješkaju se već pomalo iscrpljeni od opetovanog pojašnjavanja. Ali ne smeta ih, kažu, jer većini je ovo novitet koji tek treba upoznati. I baš u tome se krije vrijednost njihovih proizvoda od ove jednostavne i rasprostranjene, a opet posebne te korisne biljke.

Postoji tridesetak sorti, a oni uzgajaju sambucus nigru 

No, nije intrigantan samo plod, već i njeni drvenasti dijelovi. Tako se nepobjedivi štapić od bazge stoljećima spominje u čarobnjačkoj povijesti pod različitim nazivima, kao npr. Žezlo Smrti, Štapić sudbine ili Bazgin štapić. Vrlo je moćan, opasan u pogrešnim rukama i predmet beskrajne fascinacije. Prema knjizi i filmu ‘Harry Potter i darovi smrti’ Grindelwald je stekao Bazgov štapić i terorizirao Europu dok ga nije zaustavio Albus Dumbledore. Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovu biljku tiče se Kelta. Za njih je bazga bila simbol rođenja, ali i smrti. Njene grančice su nosili kao zaštitu od zlih duhova, ali su ih stavljali i u staje kako bi zaštitili konje.

Vjerojatno niste znali da su još u starom Rimu žene bojale kosu sokom od izgnječenih zrelih bobica kako bi imale crvenkasti sjaj. Ne zaboravimo još jednu zanimljivu činjenicu, onu da je prije nekoliko godina na svadbi princa Harryja bila poslužena torta od ‘crne bazge’.

Današnja poljoprivreda zahtijeva ozbiljan pristup

Posao poljoprivrednika je izazovan i traži cjeloživotno učenje na svim područjima, smatra Damir. “Poljoprivrednik danas mora biti agronom, mehaničar, električar, ekonomista, knjigovođa i na kraju mora biti digitalno pismen. Današnja poljoprivredna djelatnost bilo koje vrste zahtijeva ozbiljan pristup”, nastavlja.

Kaže da kod nas još uvijek ima mjesta za razvoj malih OPG-ova i da država treba omogućiti da se mali mogu udružiti s onima veće ekonomske vrijednosti na obostranu korist. Ne bi bilo loše, prema njemu, da postoje punktovi unutar županije gdje bi se nudilo na prodaju proizvode iz cijele županije. "Na taj način bi se smanjila potreba za otvaranjem većeg broja trgovačkih obrta”, predlaže Štefanec.

Uvjeren je da bi to smanjilo ukupne troškove poljoprivrednicima, a i kupci bi tako na jednom mjestu mogli kupiti proizvode samo iz te regije bez potrebe da obilaze gopodarstva. “Takvo prodajno mjesto i zaposlenika financirali bi proizvođači zajedno. Prodajni prostor se ne bi tretirao kao klasični trgovački objekt koji podliježe propisima o trgovini i objektima za maloprodaju”, navodi prednosti ovakvog udruživanja.

Izazov kojeg treba hrabro prihvatiti

Ističe da bi velika pomoć u podizanju dodane vrijednosti proizvoda malih OPG-ova s primarnom proizvodnjom bile tzv. regionalne stanice za preradu s rješenjem o minimalnim tehničkim uvjetima i sa zaposlenicima koji brinu o održavanju objekta. “Izgradnju bi mogla financirati lokalna samouprava kroz EU fondove. Financiranje zaposlenika može biti prema potrebi, a stanica bi bila registirana za preradu voća, povrća te mesnih prerađevina”, predlaže.

Uz sirupe, sokove i ocat, proizvode i vino od ove zahvalne biljke 

Navodi primjer OPG-a koji proizvodi papriku i patlidžane. Član tog gospodarstva uz sanitarne zdravstvene uvjete i naknadu za korištenje objekta i zaposlenika, papriku i patlidžan prerađuje u ajvar i tako dodaje vrijednost proizvodu te mu produljuje vijek trajanja. Time se, pojašnjava, malo gospodarstvo oslobađa izgradnje objekta za preradu s minimalnim tehničkim uvjetima čija cijena izgradnje i opremanja iznosi cca 100.000 kuna.

Za kraj želi poručiti da je poljoprivreda i lijepa i izazovna te da treba biti hrabar i uhvatiti se u koštac sa svime što ona nosi. Tada uspjeh ne može izostati.


Tagovi

OPG Štefanec Damir Štefanec Uzgoj bazge Prerada Sokovi Vino Ocat


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]