Voćarima 5,35 milijuna eura pomoći - što sve donosi novi Program potpore?

Nacrt Programa potpore za proizvođače voća za ovu i iduću godinu pušten je u javno savjetovanje. 

"Cilj Programa je sprječavanje daljnjeg pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od strane proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju pojedine voćne vrste i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća", napominju iz Ministarstva poljoprivrede. 

Maksimalno 600 eura po hektaru

Sredstva za provedbu Programa u ukupnom iznosu od 5.355.000 eura osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. i planu proračuna za 2025. godinu. 

Maksimalni jedinični iznos potpore je 600 €/ha za površine prihvatljive za potporu

Kako stoji u nacrtu, prihvatljivi korisnici potpore su poljoprivrednici koji uzgajaju sljedeće voćne vrste: jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline i koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

• upisani su u Upisnik poljoprivrednika
• imaju evidentirane poljoprivredne površine pod gore navedenim voćnim vrstama u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu
• ostvarili su proizvodno vezanu potporu dohotku (PVP) za voće u 2023. godini

Najmanja prihvatljiva površina

Za potporu je prihvatljivo prvih 20 ha poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao spomenute  voćne vrste, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj voćnoj vrsti.

Najmanja površina po jednoj vrsti voća prihvatljiva za potporu iznosi:

• jabuka, kruška – minimalno 1 ha svake vrste pojedinačno
• breskva i/ili nektarina – minimalno 0,5 ha
• marelica, trešnja, višnja, šljiva – minimalno 0,5 ha svake vrste pojedinačno
• jagoda, malina, kupina– minimalno 0,25 ha svake vrste pojedinačno
• mandarina, klementina– 0,25 ha (pojedinačno ili mješovito)

Detalje nađite ovdje. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. veljače 2024., navode iz Ministarstva poljoprivrede. 

Potpore za spas voćarstva? 

Kako dodaju, posljednjih godina zapaženi su negativni trendovi u proizvodnji nekih voćnih vrsta na otvorenome, što se ponajprije odražava u padu površina, broja gospodarstava, prinosima po površinama, vanjskotrgovinskoj bilanci i s njom povezanoj samodostatnosti s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.

Hrvatsko voćarstvo u brojkama - gdje smo s proizvodnjom?

Navedeno je posebno izraženo kod nekih voćnih vrsta, u smislu dijela proizvodnih podataka, u prvom redu površina na kojima se uzgajaju jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, kupine i maline. Dok se uzgoj naših najznačajnijih vrsta agruma (mandarina i klementina) suočava s nepovoljnim utjecajem štetnih organizama, osobito Sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata (Wiedemann), što se odražava na kvalitetu plodova i čini značajan iznos troška u proizvodnji, navode. 

Budući da se radi o sektoru radno intenzivnih kultura razuman je i opravdan interes da se površine pod istima ne zapuštaju pa se izravnim dodjelom potpore proizvođačima u ovom sektoru nastoje zaustaviti negativni trendovi, a ujedno se pruža i važan doprinos održavanju ruralnog prostora, poručili su iz Ministarstva.