U Donjoj Stubici na obroncima Parka prirode Medvednica obitelj Humljak na svom OPG-u uzgaja Tayberry, križanac maline i kupine. Bobičasto je to voće visokog prinosa, nemalo je traženo a obitelj ga zasada, na svojih pola hektara ne može proizvesti u dovoljnim količinama.
Dobro podnosi zagorsku zemlju, ali i podneblje obronaka Parka prirode Medvednica, gdje u Donjoj Stubici obitelj Humljak na svojem OPG-u (postoji od 2009-te) uzgaja Tayberry (Rubus Fruticosus x idaeus). Riječ je o križancu maline i kupine i relativno novoj voćnoj vrsti. Nastao je križanjem na škotskom Institutu "Invergowrie" 1962. godine, a dobio je ime po tamošnjoj rijeci Tay.
To bobičasto voće kojeg obitelj ima na oko pola hektara odlikuje se velikim plodovima i visokim prinosom. Plodovi su kaže nam Ivan Humlja "aromatični, sočni, slatkastog, ali lagano oporog okusa". Pogodni su za konzumaciju svježi, ali dobri su i za preradu u pekmeze, džemove, sokove, ocat i druge proizvode (moguće ih je i smrzavati). Masa ploda je od 5 g u sušnim godinama pa do 11 u vlažnijim.
Ukupni prinos po biljci (grm) može biti i do 3,5 kg što ovisi o razmaku sadnje (razmaci između redova su do 2,5 metra, između grmova 1,20 m), a po hektaru daje i do 24 tone. Plodovi rastu u skupinama od pet do sedam njih, a boja im varira od purpurno crvene do tamnoljubičaste kada prezriju (laganog su i visokog sjaja). Srednje su tvrdi, duguljastog oblika, od 35 do 50 mm u dužinu, te 17 do 23 mm u širinu.
Rano Tayberry počinje dozrijevati (početak lipnja), a berba je višekratna jer plodovi "sustižu" jedni druge, duže vrijeme čak do sredine kolovoza, pa i početka listopada ako je toplo vrijeme. Peteljka im se u pravilu "čvrsto drži za plod", koji je mekan kada je potpuno zreo, pa zato berba bude otežana i bez upotrebe mehanizacije. U Donjoj Stubici u Pustodolu na svojem imanju Humljakovi se bave ekološkim uzgojem i Kamčatske borovnice (Mayberry). Naši se eko nasadi ne "podupiru" mineralnim gnojivima ni pesticidima, kaže Humljak koji je zaposlen, kao i njegova supruga Irena i u potpunosti kažu "ne žive od OPG-a".
Plan im je to u budućnosti, ali valja još razviti nasada i dostići količinu za tržište jer zasad je, iako prodaju sve što proizvedu - nemaju. To više jer europski je standard za uzgoj bobičastog voća dva hektara. Oni na svojoj zemlji moraju (još) riješiti i navodnjavanje nadovezuje se gospođa Irena ističući kako im valja i "isprofilirati jednu vrstu proizvoda", definirati što i koje ga količine trebaju, gdje će se plasirati itd. Zasad nude svježe plodove Tayberrya po trgovinama zdrave hrane (250 g je 15 kuna) u Zagrebu, pa kupci zbog blizine nasada u dva, tri sata to zdravo voće mogu jesti ubrano sa polja.
S početka, a uzgajaju ga već četiri godine, započeli su Humljakovi sa 60 sadnica Tayberryja koje su nabavili iz jednog slavonskog rasadnika (dvadesetak kuna po komadu). Svemu su se govore ponajviše sami učili, ali savjete su dobivali i od poljoprivredne Savjetodavne službe. To više jer im je gospodarstvo oplemenjeno i s (po)nešto sibirske borovnice (starta u petom mjesecu), crvenog ribizla, malina i kupina.
Tayberry u podneblju Zagorja dobro uspijeva, a da se ne (po)jave štetnici valja biljke držati prozračnima, nadgledati im rast i dr. Prije uzgoja ove voćne vrste supružnici su učinili analizu tla koje prihranjuju nemalo i sa stajskim gnojem jer biljka voli blago kisela odnosno tla koja naginju neutralnima. Koriste i preparate za prihranu dozvoljene u eko proizvodnji, a predstoji im i rješavanje navodnjavanja jer biljka"hoće dosta vlage". Za sada su Humljakovi ovisni o bačvama od 1.500 litara, pa sustavom cijevi rješavaju navodnjavanje što će kažu mijenjati ustrojem novog sustava.
Za sve koji bi se odlučili za uzgoj Tayberriya gospođa Irena kaže da ta radno intenzivna kultura zahtijeva dosta rada, a ponajmanje onoga sa strojevima. S njima se može samo (po)kositi, a sve ostalo ovisi o ručnom radu.Kada su kretali sa tim bobičastim voćem mnogi su oko njih bili skeptični, zbog nove kulture ali sada se mišljenja mijenjaju. Imaju i svoje stalne kupce koji im nerijetko pohode imanje koje je kažu Zagorci otvoreno svima.
Požalili su se da "muku muče" sa nedostatkom radne snage kao i mnoga gospodarstva u Hrvatskoj. Kada je o poticajima riječ, supružnici ističu kako uz poticaje svakako treba i "vlastitih sredstava". Poticaja kažu ima, ali oni ovise o mnogo toga, počevši od činjenice jeste li u ekološkoj proizvodnji, koje voće uzgajate pa nadalje. Napominju kako trebaju poraditi i na marketingu jer bi se tako "još povećavalo tržište, ali i znanje ljudi o tom bobičastom voću".
Itekako je popularno u svijetu a nemalo u Francuskoj, gdje se od njega rade brojne slastice, ali i preljevi za kolače i proizvodi za konditorsku industriju. Taj je križanac objašnjava Irena veličine i rasta kupine, a boja mu je ploda i trnovi poput maline.Kod rasta se veže na žicama i stupovima poput kupine a izdanke "baca" postrance, pa ga treba i (pod)vezivati.
Cvate u petom mjesecu pa je biljka tad i najosjetljivija na bolesti, od kojih su aktualne one koje napadaju maline i kupine (malinova muha, prstenar). Humljakovi za sada broje devet tisuća grmova Tayberrya kojeg su (po)sadili po etapama na svojoj djedovini. Humljak kaže kako će im u budućnosti zasigurno zaživjeti još grmova te zdrave biljke odlične za dijabetičare, trudnice i sve koji žele uživati u zdravom voću koje obnavlja vitalnu energiju.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Vepar
prije 6 godina
OPG-eovcima s e općenito divim i posebno ih cijenim! Palac gore!