Vina od malina i višanja iz vlastitog voćnjaka!

Desertna vina sve češće nalaze svoje mjesto na hrvatskim stolovima, a samim time veći je i broj ponuđača takvih vina. Postotak alkohola kod desertnih vina kreće se od 15 do 22 posto, a osim visokog postotka alkohola, karakterizira ih i visok postotak šećera. Piju se najčešće kao aperitiv prije jela, te nakon jela uz kolače. Neka vina poput vina od kupina i malina koriste se i za poboljšanje zdravstvenog stanja jer pogoduju popravljanju krvne slike, a posebno utječu na poboljšanje razine željeza u krvi.

Malina sadrži 20 do 30 posto više željeza od kupine!

Potencijal voćnih vina prepoznala je i obitelj Kolundžić koja se bavi proizvodnjom vina od malina i višanja, te džemova. OPG Kolundžić osnovan je 2006. godine u Pleternici, gdje su zasadili nasade višanja i malina te došli do ideje da od vlastitog voća rade vina. Pokazalo se to kao dobar potez jer njihovi najvjerniji kupci su upravo kupci vina. Karakteristika ovog OPG-a je u tome što vina proizvode isključivo od voća iz vlastitog voćnjaka. Goran Kolundžić ističe kako se miješanjem maline i kupine dobiva vino blažeg okusa, manje oporog, a sadrži i veće količine željeza. Naime, sama malina sadrži 20-30 posto više željeza od kupine. Vino od maline izvrstan je izvor vitamina C - 100 g malina sadrži 44 posto dnevne preporučene doze ovog vitamina. Vino od višnje dobar je izvor vitamina C, E i beta-karotena, te kalija koji regulira ritam srca, pomaže u radu mišića i sudjeluje u opskrbi mozga kisikom. Osim toga, višnje su među rijetkim voćem koje sadrži melatonin, hormon koji pomaže u reguliranju sna.

Kao osnovnu razliku svojih vina od onih iz trgovačkih centara, Kolundžić navodi manju konzerviranost jer se toče prema potrebama prodaje i natočena ne stoje dugo. Vina od višnje i maline Magus jedinstvene su kvalitete, a proizvode se u ograničenim količinama.

Ulja od lavande i buče za lokalne potrebe

Osim vina i džemova Kolundžić se već tri godine bavi proizvodnjom lavande, no nema namjeru širiti tu proizvodnju jer za sada proizvodi količine koje može i prodati ovdje u Slavoniji, a riječ je o uljima, hidrolatima i cvijetu lavande. Na ovaj način osigurava naplatu koju ističe kao najveći problem na hrvatskom ržištu. Osim toga, proizvode i tri vrste bučinog ulja: salatno, čisto premijum te hladno prešano ulje. Ova ulja ne koriste se za kuhanje, već isključivo za salate i kao dodatak jelima nakon kuhanja, bogata su cinkom i B-vitaminom. Kolundžić je za kraj istaknuo kako smatra da ulja malih proizbvođača imaju posebnu vrijednost jer nude izvrsnu kvalitetu za manju cijenu od one u trgovačkim lancima.